v
I.
Kada se Gregor Samsajednog jutra probudio iz nemirnih snova' na koustanovioje da i u krevetuprew6rio u gorostasnakukca' Leda glapodigao malo bi kad oklopa,.a 1i-" i. le#o bila su mu tvrd;Poput i smed te svoda, u oUtit
r FRANZ KAFKA
'Ah, Bode,",pomisli Gregor,'lkakvoli samnaporno zarimanletzabrao! Dan za danom na putLt.Poslovnisu napori puno veii nego kod kuie u vlastitu duianu, a pridodanaje i muka putovanja,moram paziti da ne izgubim vezu s drugim vlakom, prehranami je neredovitai lo5a, vidam seuvijek s drugim ljudima, nemams njima ni trajnih ni srdadnih odnosa.Neka ide svedo vraga!" Osjeti lagansvrbeZgore na trbuhu, digne sepolako na ledima i pribl-iii gornloj krevetnoj strani kako bi uz nju lakle podigaoglavuonademjestokoje ga je svrbjeloi po kojemu je bilo puno bijelih todkica dije podrijedo nije znao. Htio je to mjesto ali je odmahpovude,jer su ga na dodir pro5li dodirnuti jednom noZ,icorn, ledenitrnci. Sklizneopet u prvobitni polcizaj.'?reranoustajanje',pomisli "zaglupljuje dovjeka.Thebase naspavati!Drugi trgovadki putnici iive kao haremskeZene.Kad god seja prije podnevratim u gostionicuda prepilem ugovorenezakljudnice,ta gospodatek dorudkuju. Kad bih ja Stogodpokulao kod 5efa,smjestabi me otjerao. Tko zna, modda bi to za menebilo i dobro)! Da sene moraln suzdrZavatizbog svojih roditelja, davno bih dao otkaz, stupio bih pred Iefa i rekaomu sveIto o njemu u dubini dule mislim. On bi pao s pulta! A to i jest neobidno:sjestina pult i odozgo govoriti sa zaposlenikom,koji k tome mora priii sasvim blizu, jer 5efslaboiuje. Nada mi ipak nije sasvimpropala,kad skupim novacza otkup roditeljskogduga - za to ie trebati joi pet-destgodina - obvezatnocu udiniti 5to Zelim. To ie biti velk rez! Zasadpak morarn ustati, jer mi vlak kreie u pet." Pogledana budilicu3toje kucalana ormaru. "Ode nebeski!",redeu sebi.Bilo je pola sedam,a kazaljkesu mirno i5ledalje, vei je prodlo i pola sedam,skoro ie tridetvrt. Zar bttdrlicanije zvonilal S krevetase vrdjelo da je todno naravnanana detiri sata,sigurno je onda i zvonila. Zar semoZepredutita; zvuk od kojeg setresenamjeltaj)Doduie, nije imao miran san, ali je spavaoduboko moZdaba$zbog te$kih snova. Ali 5to da sad radi) Sljedeii vlak kreie u sedamsati, da na nj stigne morao bi se bezglavopoZuriti, a jo5 nije ni spakiraozbirku uzoraka,k tome se nipolto ne osjeia narodito svjeiim i elastitnim. Ako i uhvati vlak, $efie ga ipak ispsovati,jer je uredskipodvornik bio na kolodvoru u pet sati i odavnoje podnio prijaru o njegovu izostanku.Podvornik je bio $efov$pijun, bez dastii pameti. Kako bi bilo da javi da je bolestan) Ali to bi bilo iznimno mudno i sumnjivo,jer Gregor svih ovih pet godina otkakoje u sluibi nikad nije bio bolestan.Jamadnobi do3ao def i doveo sluibenog lijetnika, grdio roditelje zbog lijenoga sina,a njihove
PREOBRAZBA
lrzpomoi sluibenog lijednikasocijalnoggttgYTjl ?" prigovore sreT'^o raditi' A bi ["j".g" je svatkotko sejavi bolesnimzdrav'samo5to mrzi *: nalme' se, Gregor iiiilJt"iir. u njegovusludajui imao krivo) 1T: sPavan'a' duga tako nakon -"ii-o pospanost,koja je doista zazorrLa osjeiaoodlit.to, dakje imao osobito velik apetit' ua.iilz Dok je sveto u velikojZurbi premi5ljao,a jotssenije nakanio na kucanje se zatulo sedam javila tridenzrt je kreveta budilica ,rpr"lro koja je to m!!1' Bila keveta' njegova ,iranu wata koja su bila uz gomju neie$na put?" Blagali je triiewrt-sedY' .2.^t ; t.k;i;Ct"gor., i.i Glasje odgovor' je vlastiti duo elasa!Grego, ,. pr.rtr"$i kad ":+uq neuKlonJlpnm;esu uz tti gl*"' Lno bio iJtoUaan njegovuprijainjemu pa su va i bolnog pq"h;",-k"le i
7 PREOBRAZBA
FRANZ KAFKA
Odbaciti pokrivad bilo je sasvimjednostavno;trebao se samo malo nadignuti i pokrivadje odmah pao.Aii daljeje i5lo tdkq pogotovo jer je bio tako straino $irok.Trebalesu mu ruke da sena njih osloni, a imao je samomnoltvo n&ica, koje su seneprestanogibale u raznim smjerovima i on nije mogao njima vladati.Ako je neku nogu htio saviti,ona bi seprvo ispruiila, a kad bi s njome konadnouspio uraditi 5to je namjeravaq osale bi seposveoslobodile,pa bi sedaleu veliko i bolno baqganje. 'Nikako ne smijemostatiu krevetui gubiti wijeme', redeu sebi Gregor. Prvoje htio izaii iz krevetadonjim dijelom tijela,ali setaj donji diq 3to ga on jo5 uopie nije vidio i o kojemunije imao nikalsmjasnupredodibu, pokazaokao wlo teiko pokretan.S njim je wlo telko i,Ilq a kad sekonadno Gregor,kao da je podivljao,svom snagomibez obzirana svebacio naprijed, pogrijeiio je smjer, Zestokose udario o donju krevetnu stranu.Plamteia bol koja ga je spopalanaudilaga je da mu je u ovome dasuba$donji dio tijela vjerojatno najosjedjivijina udarce. Zatimje poku$aoizad iz krevetagornjim dijelom tijela. Oprezno pritisne glavu na gornlu krevetnustranu.To mu je lako uspjelo; unatod $irini i teZini njegovo je tijelo polako i3lo za glavom. Ali kada je glava pre$larub krevetnedaskei lebdjelau zraku,on sebojao nastavitis ovakvim kretanjem,jer ie na kraju iz krevetapasti,pri demusemora dogoditi dudo da glavaostaneditava.A pametu ovim okolnostimane smije nipo$to izgubiti, radije ie ostati u krevetu. Ali kad je opet, nakon istog napora,uzdisao ileLao kao prije gledajuii noZicekako jo5 ljuie (ako setako moZereii) idu jedna na drugu, a on u to divljanje ne umije unijeti mir i red, redeopet sam sebi da ne smije ostati u krevetui da je najpametnijeirwovati sveako postoji i najmanjanadada ie seosloboditi kreveta.Istodobno je dri:ao na pameti nadelq na koje je stalnosebepodsjecao,da je od odajnidkihodluka U tim je trenucimauputio uvijek bolje mimo i najsmirenijerazmiSljanje. 5to je mogao oStriji pogled u prozor, ali prizor magle,koja je zahva' tila i drugu stranu uskeulice, nije ulijevao ni povjerenjeni ohrabrenje. "Vei je sedamsati", redeGregor nakon novog otkucavanjasata,"sedam sati, a jo$ tolika magla!" Onda je za trenutak leZaomirno, stiSanodiSuii kao da senadada ie potpuna ti5ina dozvat:natrag swamei razumljive okolnosti. Onda si rede:'?rije negoofkucatetwt osam,moram pod svakucijenu potpuno ustati iz kreveta.Uostalom,ve( & i prije netko iz wrtke doii da pita $toje samnom, jer je radnowijeme podelou sedam".I dadesena to
iskobeda secijelim tijelorrl svom duiinom i uz pridriavanleravnoteie' ie mu glava padizkreveta' dopuiti lia iz kreveta.'Akosi na taj naiin snagom je svom padu pri li Pobude vi.roi"tno ostati neozlijedena, twda'.pa sudeii' svemu su' ona Po {" Fti d1;;,lt;;;t. S." setideieda, biti. Najvi3e je bio zabrinut lbog velike puke' nilta neie ;"; ;ii" tf."l" ako ne e. l"-itno pri padu nastatii iza svih wata ove sobeizazvati odvaZiti' to na se st;ah a ono skrb. Ali morao 'ua ao iz kreveta- nova metodabila je Kad je Gregor vei napola viie iera'neeon-apor,ier sesarnomoraounazadnjihati P"1t T"."3.Yt DvUe bl JaKe da bi"svebilo tasvimjednostavnokadabi mu tko Pomogao' one br samo dostatne' osobe- mislio je tti o." i slu-Zavku- bilg po;ve kt]::1i g3 ,r'rk g*nuL pod njegovapresvodenaleda, skinuli : on *'"Ut Prueoena ga m6tale bi ie sagnuti i onda samooPreznodekauda i one noiice-dobile smisla' Ali' je li doista iod, u tako bi vjJrojatno da ona ne bi iruZ"" da znveu pomoi, Iak ako i zanernarimookolnost tu pomisao na nije muci, ;;gl; &t 3pq r"klj,id"h rrrataflJnatod svoj mogao swAriatr smijeiak* V.e 1. aorpio dotle dalri jadimpoketima ru19mggaosamotakot'r; jer & za Pet mrnuta.brtr iavati ravnoteZu,a wlo tJbrzo morao odlutiti, (To vanjskimvratima' na je zazvonio netko iasu iom l"** or"-. U su mu se nozlce ie netko iz tvrtke", redeGregor i skoro seukodi, dok '*"f*" otvoUr^ batrgale.A'. jJ.asovito vladalatiSina."Moji neie naravno' tada' ritil'. pomisli Gregor:tpopi" ga nekanerazurnnanada'Ali 6oti premavratimai owori ih' tebalo mu i.- ,it!"f." sluravL fu.tt6 "rt je i. s"mo da duieposietitelievpozdtavi vei je znao tko dolao .- Pro';;;t;;# takvewrtke gdje kod . L^i'i"irGregtr bio osudenda radi svi odrenamjeltenici li sumnjul Jesu izostanakt"a" t *i*tt ""i*e" odanog jedinog vjernog' jednog da nevaljalci,z,ar nemamedunjima-ni pa-ga jutarnjih sati' dovleka,koji je izostaos posla !tL"kgT.":k"liko Zar krevetal iz ustati kadar i nije i, itrZi^r"ui.rti natjeralau ludilo je u9gi9.tk9.1reako Gregora po da po$aljunautnika kako bi cijelaobiteljvidjela bio iii 1. -oruo a"ii samprbt *irt, "nj:li;;"tta potrebna sluiaja sumnjiva Pametsamog.Prodaie za istragu ovoga rzazvatoto je Gregora kod koje uzbudenja kuiistal I kal posljedica praveodrazmiSljanje, i"-o u manjoj mjeri\ao.posljedica-njegove " je f,rt , a"a. io njegova krajpi'egupinjanji,.ito dovelo {: :t:""lji. buke nije bilo. Pad velike ali gl"r.o Jaj&""t", vani'a -Ui" izkreveta.'6 i. l.d" r.t bila elastidnijanego.jeGregor p '-irfio J"".f.fe ublaZentlpihom, " paje tup i jako pnmletlliv udar izostao')edinoje zaboraviooprczno *
ili zamjenikdirektora U njemadkomi svicarskomtrgovadkompravu opunomodenik poduzeda.
FRANZ KAFKA
PREOBRAZBA
podiii glavq paje njorneudario.Okretaoju je i srrugaonjome po saguod ljutine i bola. "Tamo prijeko je ndto palo-',redeprokurist u lijevoj polaajnjoj sobi. Gregor si pohria predoditi da seprokuristu dogodilo ne3toslidno kao njemu danas,takvasemoguinost svakakomora uzeti u obzir,zarnel Kao nekakavodgovorna to pitanjezadujeseu pokrajnjojsobinekoliko dvrstih prokuristovih koraka, koji su doveli do $kripanja njegovih lakiranih tizama.Iz desnepokrajnjesobetiho sejavi sestrapriopienjem: ..Gregore, prokuristje do5ao"."Znanf',5apne Gregorpredase,ali se bojao podiii glaskoliko je potrebno da ga sestraduje. "Gregore", redeotac iz lijeve polaajnje sobe,"gospodin prokurist je do$aoi pita zalto nisi otputovao ranim vlakom. Ne znamo$io mu treba reii. Uostalom, on i hoie osobnos tobom govoriti. Dakle, molim te, otvori wata. On ie biti dobar i prijeii preko neredau wojoj sobi,'. ..Dob1ojutro, gospodineSamsa",javi se uljudno i prokurist. .Njemu nije dobro", redemajka prokuristu jo$ dok je otac pred watima govorio, "nije mu dobro, vjerujte mi, gospodineprokuriste! Zar biinide Gregor propustio vlak?Taj rnladii nemaniita u glavi osim posla.Ja sevei pomalo i ljutim, uvederneie nikamo izaii, trenutadnoje u svomegradu vei osamdana,ali je svakevederibio kod kuie. Sjedi kod naszi stolom, tiho dita novine ili proudavared voZnje. Za njegaje dostatna razonodakad nedtorczbari.Takoje, na primjer,dvije-tri vederirezbariomali okvir zaslikq zaduditiete sekakoje lijep, visi mu tamo u sobi.Vidjet iete ga dim Gregor owori. IJostalom,sretnasam da ste do$li, gospodine prokuriste,mi ne bismo samimogti nalerati Gregorada owori,lako je yrdogtav Sigurno mu nije dobro, premda to jutros neie da prwna.', 'Dolazim odmah3', redeGregor polako i zami$ljenone miduZise nimalo, jer nije htio propustiti nijednu rijed ovoga nzgovoru..Ni ja, milostiva, nemam drugog objalnjenja", redeprokurist, '.nadajmose da nije niita ozbiljno. S druge strane,morarn reii da mi, poslovni ljudi naialostili nasreiu- wlo destomoramo iz poslovnih razlogazanemariti neku lakiu zdravstvenusmetnju."'Dakle, modeIi gospodmprokurist sadak tebil", upita nestrpljivootac i ponormozakucana vrata. .1.i1e,,, redeGre_gor. U lijevoj pokrajnjoj sobi zavladamudnati$ina,u desnojpak sobi podnesestrajecati.
posvesuvi$nebojazni. Gregor je jo$ tu i nije do5aoni na najmanju na i; svoju obitelj osiavi na cjedilu'-Irenutatno dodudeleLi ;;;il njega od bi ozbiljno ne lazu i nitko tko bi poznavao njegov poloLal da pusti prokurista,t tobrl Ali zbog te sitne neuljudnosti'za ^t,il."* ne modeGregor samotako k":nije naii prikladn-u.ispriku, k"l";;; aoUi i odor. I Gregorusedinilo da bii njihovestranebilo pt"t" Pl"tpry
Zaito sesestrane pridruzi ostalima)Sigumo je tek sadaustalai jo3 se nije kako trebaobukla.Ali zaStopladefJeron nije ustaq nije pustio prokurista u sobu,jer je tako do3aou opasnostda izgubi mjestoi jer ie iada $efopet progoniti roditeljeda platestaradugovanjalAli to su zasadbile
d";;d;*
pt":li ""ggY*j'll+-:ilh j" -i'ii a^gane.smetaju je bila opravdanjeza n;thovo
Ponasan;e' -n-ilt" neizvjesnosti ona """'kcorpodi.r" je sad to) "$to podigadi gla;, Samsa",vikne prokurist ropravite ne, ili sa da salno vi ste se'zabarikadiraliu sobi, o^dgovarate reieno usPut izanemalulete diteljima teskei nepotrebt ,r.ptilkt vam u ime woie poslovneobveze,r" op,"uo netuven natin' Govorim smjesta mi da molim ozbiljno uJii'."ai,.r;a i valega Iefa i vrlo vas mirvas sam Smatrao dudim' se a"r.1** igorror' Ji'se fudim, zbilja neki tjerati odludiJi odjednom r., Sitri dovjekorn"a sadaste, ni-,'..^In"ii, uzrobjti bi moglo 5to neito na [d; ht 5ef mi je iutros dodule ukazao od kupaca' t"- url.g" izostanka- rijedje o uplalam3koje st9 preuzeli ju gotovo mu sam a taj novic jo5 niste stigli predati u.blagajnu "li nepojva'5om s suoden sam prir.errrro da niste :*rtitgg izostali' Sida O*-U"* tT tt,u"ljt [rf;t3- *"a"gl"""Scu i"neriam vile bai nimalo 9 na-bilo koji nidin zavdmatn.kraIe, va$Pol@a1u poduzecu.ruJe.ruPosto ali vi trai";e"tSei. N"-;era mi je bila da vam to.kaZemu detiri oka' sveznali. bi ne roditelji vaii u"i.i*, pane znamzaito i titi r"*o t"t o "i"p g* ovo u jako DodtrJe' sla! u posljednje VJl. fr.-. bio {"li ali ".i."t to priznajemo' mi airJ r.-" pono prigod" za pravllenjeposlova, ne nemarazdotUakadaposlovi smiju posveizostati, gospodineSamsa' smije biti takva razdoblja." 'Ali, gospodineprokuriste",vikne Greggr savizvansebe'zaboravivii mala te,Uogrrr6'"d.nostisveostalo,'bworit iuodmah, evosad'Neka samu Zaptavo'jo5 us:anem' g"U?,t" jest,vrtoglavicaprijetila 1j"-d" se Strpite kreveta' iz silazim fr..r.*, ati s"a sair opet iasvim svjeZ'Evo, je dobro' mi vei Ah, samodasak!Ne ide i"ko l"ko kako sam mislio. znaju to Kako to moZespopastitovjeka! ]oI sinoi sam bio izvrsno' prgdos4caj mali neki sam -"ii -ai .tji, ili, d" budem toiniji, imao javio u twtkul Hm' sinoe.UoZa" seto vidjelo na meni' A zaStonisam n'' u kuii' ostajuii i ne da bolist mofumo svladati ouipt t-tti-" ?: ste koje sve za A prigovore g;p"di". prokuristel Poltedite mi roditelje! rijeli' ni rekao nije tome o i"d'i^ij"li *ma nikakvatemelja,ru-tkomr proditali posljednfezakljudnicekoje sam poslao u tvrtku' fuf""a" "it,.
r t0
FRANZ KAFKA
IJostalom, krenut iu na put vlakom koji polazi u osam' ovih nekoliko sati odmora me je ojadalo!Nemojte sevi5e zadriavatt,gospodineprokuriste,ja sam nkojiias i sAmu poduzecu,budite dobri pa to reciteIefu i preporuditeme kod njega!" Dok je Gregorto hito tjeraoiz sebe,nije pravoni znao5toje sveizgovoriq a istodobnosedostalako pribliiio ormaru' jer sevei u krevetuizvjeLbaou gibanju.Pokulaoje ustati drZeii seza ormar.Doista je htio oworiti vrrta, pokazatisei govoriti s prokuristom,jako ga je zanimalo$to ie svi oni, koji toliko zahtijevajuda se pokaZe,reii kada ga ugledaju ovakvog.Ako se budu prestralili, onda Gregor viSenema nikakvih oogovomostii moZebiti minn. Ako pak to mimo prihvate,onda ni Gtegor nemarazlogaza uzbudivanje,pa ce moii, ako Poiud, u osaln sati doista biti na kolodvoru. Najprije je nekoliko Puta skliznuo s glatkoga ormara,ali konadnoje lakim zamahomuspio zauzetiuspravanpoloZaj'Na boloveu donjem dijelu tijela nije htio obraiati Pozornost,makarga pekli kao vatra. Zatim seodvoji od onnara i padnena naslonobliZnjega stolca prikvadMi senogamaza njegoverubove' Tirkoje opet stekaovlast nad sobom i u$utio je da moZeduti 5to prokurist govori. 'Jeste li razumjeli makarjednu rijedf", pitao je prokurist Gregorove roditelje. "Zar onne pravi od svih nasbudalel" "Zabogt', klikne majka vei u pladu,"on je moddateiko bolestan,a mi ga mudimo.Greta! Greta!" 'Majkol", javi sesesffas druge strane.Dovikivale su sekroz Gregorovu sobu.'Mora{ odmahpo lijednika.Gregorje bolestan.Zurno po lijefnikal lesi li dulakako Gregor govori?""Bio je to Zivotinjskiglas", rede prokurist namjerno tiho da sevidi kako ne vide poput Gregorovemajke. 'l\nal Ana!" vikne otackroz predsobljeu kuJrinjui pljesnurukama, "brzo po bravara!"Vei trdeobjedjevojkekroz predsoblje,suknjeim 5u^{te. Kako se sestrastigla tako brzo obuiil Oworile su naglo vrata stana. Nije seduloda bi ih zaworile,sigumosu ih ostavileotvorenakako seradi po kuiama gdje sedogodila velika nesrde: I Gregorje pak postaopuno mimiji. Njegoverijedi,doduie, nisu vi5e bile ljudima razgrnljive,premdasu se njemu iinile dosta razgovjetnima, baremrazgovj"tlx;im negoprije, moiAamu seuho naviknulo'Ali barem su sadsvi povjerovalida s njim neBtonije u redu i pokazalisu sPremnost da mu pomognu.Poduzetesu i prvemjere,5toje bio nagovjedajpovjerenjai iigurnosti, koji mu je godio. Osjeiao sePonovnoprihvaienim u ljudski krug i otekivaoje od obojice,od lijelnika i bravara,ne odvajajuii mnogojednogaod drugoga,sjajnai neobidnadjela.IJskorocedoii do vainih razgovora,paje malo ka$ljaoda po moguinosti dobije razgovijetan
PRTOBRAZBA
1t
'ugovor,pri temu setrudio biti sasvimtih, jer sebojaoa" i':i $um moZda ljudskogakallja, a nije seviSesmatraokadrim da sam to "Uif;.2;e "J-" ti$ina'MoZdasu rodiprocileni.'Up"tt"j"j"lj. sobi zavladalaPotPuna wi stalivazid amoiAasu Iaputali, i za srolom i+,'p-f.*irr"-i1.au da prisluikuju. pusti Gregorsepolakomicaormkuii stolackvratima' DoIavIi do njih' na polozaj u usPravan dode wata pomoc uz i stolac,6aci senaprijed ; dasak se a onda wari s tjepljivom bijahr:-grudice J" d.g"uih "rnir zaustavidaseodmori od tilinapora' Zattnje poku$aoustima"okrenuda ti kljud u bravi. Nai'alost dini se da nije imao pravh zubr'..ume je jake njrhovom teljusti,s je vrlo oiito imao urr"*i kljuil umjesto zubi na ozljedekoje ie jamadno pomoii ioista pomaknuokljud.Nije p'no-Jrc tekuiina, prolila.s.epo smeda i7 je potekla jei usta mu i"ko dobi,i, u pokraiSlolsobi' "okreie iede-prokurist klj"du i kapalan" pi' "iujte", bi volio da su ga *i Poali ohrabrenje, veliko kljut". To je nGtigor^bilo 'Naqnied, Gregore"' tresu dovikivati: ,il"fi, a"f.f. i otaci irajka. Tiebali 'Ne pultaj, drf sebrave!" Zam!;ljajtiida svi napetoprate bali su reii: je i njegovonaprezanjei napinjanje,zgrabi svu snagukoja.mu ostala. vrtio Gregor vi3e to se okretao) kljudvile iriglu""se'ma3i kljuda.Stose okJbr"ve, samoje uz pomoi ustiju zadrZaousPravanP9H"i: ali sepretezrma potrebi vjelao o kljui ili ga je pritiskao Premadol;e cuelom Ikljocnula' i zvonko konadno PoP.ustila ,rotti tu"g" tijela. Kad ie br"va 'Dakle mi bravarnije bio C*gorlJp"*" ozi"i".bdahnuo je pomislivli: pot;barf'; a ondaje glavu staviona kljudanicuda wata sasvimowori' Buduii da je samona taj nadinmogao otvoriti vrata' ona su seSirom morastvorilaprije nego je itko samogGregoramogao vidjeti' On se okrenuti' zajedno i njim tt i ondu vrata P"l$9 rao ddati'za'i.dnJ kriio inadebi u d"sukada1. ulazu sobubio slobodanbro p1o na leda'Pozolo je izvodio taj te3kiPokrets jednim d9- vrata i nije imao'uremenagleiz h"ti 3to drugo olco ,eb., onda je duo kakoje prokurist istisnuo " je ,n^ut'lo t<19fqut vjetra' Tek tadaje i 5to sebejedangiasni"Oh!", dlanom pritiskujeowovidio'prokulsta, koji je bio najbhii silajednolikadjelovanla. nevidljiva ga goni uzmite kaoda ,.rr^ .io i potat
r L2
FRANZ KAFKA
u njegovu sobu, a onda senesigurnopodneogledati po dnevnome bor"'t i*, ,"klotti odi rukamai udari u pladda su mu setreslesnaZnegrudi' Gregornije ni uiao u susjednusobu,nego seiznutra nasloniona krilo wata, koje je bilo zasunomu&rr.iienq tako da senjegovotijelo sa strane toga krila vidjelo samodo polovice,zajednos glavom koju,le Postrance serazdanilo, jasno ,r"!n ro i ostalenazodnepromatrao.IJ medurrremenu dugadke,sivoveoma nasuProtne' komad ulice r. uidio na drugoj strani koji su prozorima razmjeltenim s praviJno cme kuie (bilaie to bolnica) su bile kapi, koje jo5 je samo velike ali padala, joj probili prodelje.KiSa tlo. Na i na dolazile odvojeno tako su vidl]ive svakaposebno,a isto jeza jer bio oca dorudak dorudak, za stolu je bilo veomamnogo posuda razne je titajrul(i razvladio satima on nayaLruji dnevni obrok, sto ga novine.Ba$na suprotnomezidu visjelaje Gregorovafotografijaiz voj$e koja ga je prikazivalakao porudnikas rukom na baldakui s bezbrii'nim smije3kornnausnarna.Odora i drianje pozivali su na poltovanje. Vrata u predsobljebijahu otvorena)pa sevidjelo da su takoder otvorena i vlaziavrata: pokazaose plato pred stanom i podetakstubiStaPrema donjem dijelu zgrade. 'Not', redeGregor wjestanda je samoon saduvaosvoj mir, "odmah iu seobuii, tp"t it"ti uzorkei otputovati.Valjdaiete me... valjdaiete me pustiti da putujem)Nq gospodineprokuriste,vidite da nisamwrdoglav, ja radim rado, putovanjeje naporno,ali bez putovanjane bih mogao iivjeti. Kamo sie sadkrenuli, gospodineprokuriste) U poduzecelDal Floiete li o svemutodno izvijestitil MoZe sedasovitobiti za rad nesposoban,ali to je ba5pravi trenutakda setvrtka sjeti prijalnjeg zaposlenikova zalaganjai da shvatikako ie on, nakon otklanjanjasmetnji, bez dvojbe utoliko marljivije i sabranijeraditi. |a samveomasvjestansvojih obvezaprema gospodinu $efu,to i vi dobro znate. S druge strane, moram ie skrbili zi roditelje i sestru.U Skripcusam, ali iu se inrrii. Nemojte mi stvardiniti teiom nego $tojest. Driite moju stranuu poduzeiu! Nitko ne voli putnike, znam.Ljudi misle: putnik zaraduje silannovac,a pritom vodi ugodaniivot. Ljudima nije staloda malo pr9 vjereto krivo misljenle.Ali vi, gospodineprokuriste,vi imate bolji uvid u prilike u poduzeiu nego itko drugi od osoblja, Stovi$e,ako smijem reZiu povjerenju,bolji uvid nego sam gospodin 5ef,koji se kao poduzetnik moZelako zabuniti u prosudbi nekoga zaposlenikana njegovu Itetu. Vi takoder vrlo dobro znate da putnik, koji je gotovo ditavu godinu na puflr izvan tvrtke, lako moZepostati irwom trata, sludajai neutemeljenihprigovora, a nije mu moguie tome seopirati, jer o svemu
PREOBRAZBA
I3
tome uglavnom nemapojma, nego tek \fL doae kuii iscrpljen"a P3ne moZeviSe tovanjaiosjetin" s'oo-" tijau -uEnt posljedice,dijeuzroke mi kaZete otiii nemojte grije.nSSo prokuriste, Gospodine J"U.J i-r*.i. dajetezapravo!" malko barem j.ar" da mi shvatiti iu rijediz koje rnJ* vei kod prvih Gregorolh rijedi okrenuo' gledaoje prokurist se Ali je usne'Dok Gregoraprekoramena,koje mu setreslo,pri demu ispupdio nije bio ni daskamiran, nego.sepovladioPt:-i I:":tF ci;;;t'g;;rio, 1zvida, ali je to iinio malo-pomalo'kag 9a Gregora -u t ""pttFt"luii *J n :ri6r^ za odtazakn sobe' Ipak it *qT :-l:*:: p*.jl'""k" rtrr'uKao iie. onda ie utinio nagli poket kako bi konadnodrugu nogu " d91,Iz gori Jobe,3to;e Ldldato kao da je osjetiokako mu ;d;;. stubiita' pr.atoU5uje pak protegilo dlsnu n:$.daleko od sebesvedo kao da ga tamo dekaneki nadzemaljskispas' je Gregor je shvatioda ne smije prokuristaq]rstiti dok u takvu 3tP9kranju opasnost'Roditctrniuiier'te inadenjegovonarnje$tenje 9"1" bili dobrorizumjeli, tijeko9 a"Sth gfTi steklisulvjerenje i.fii. "it" posla a" 1. C..go, u toj wrtki optktbry"ttdotivomq a imali su i previSe bi Gregorova da *";i[ trenuiatnih problema, pa se {11ni sjetili je "f.6 buduinostu wrtki mogl" biti drugaEija'Ali Gregor na tu moguinost za.sebe mislio.On mora p-kttitt" zadtiati,smiriti, uvjeriti i konadno zaboga zavisi ptiJ"biti, buduinost samogaGfg.": i njegoveobitelji je kad plakala. td toga!'Da je baremsestrl ovdje'iOna je pametna,vei je, se to p CtJg"t joi mirno leLaonaledima' A prokurist .zna,lklon bi dnever_#" i podlodanje njihovu utjecaju.Da je ona tu, zatvorila Ali bojazni' ni boravakiza njega,^o.td" g" o pttdsoblju oslobodilasvih to na sesrreu kuii bil; iij., dakledr.gt mora djelovatisam.Ne misleii na pameti da jo5 nije upozraosvojesadalnjenatineketanja' 1 ne1aju.ci i" au;. ttl"got' s"aa5nlinadingovora moida ili dakvrlo vjerojatno u "l ,r".azo;i1iu,'o"nispusti kiilo vr"ta, Progurase kroz otvoreni prilaz pred dnevni borav"k i htjedne poii do prokuritta koji se na platou stanomobjemarukarnasmije$nodrt^o '^ ogradu.stuba'.Odmah"padcemu ne,trdze(iuzaludoslonac,na one svojemnogobrojnenoiice' Prl jutros od itp"tti i lagani krik. Ali dim se to zbilo' osjeti on Prvi Put do',ga su n iA.o zad.Ivoljswo:njegovesu noZiceimale ispod.sebe.drrrsto da trudile -rr r. porprrnopokor"'ri., $toje s rado$cuuslanovio;daksu se sud.li.rror.k"rnoZeli.Veijepomisliodajekrajnjegovihnevoljablizu' iasu kad se tako na podu njihao nakon dasovitaprestanka iti-rrlrr"_ jt-.pd" ru"g" k*t*;a na mjestukoje ruje bilo dalekood mjestagdje 1u sedinilo -"jL, te joj setamona$aozudelice,skodiona naglouvis, premda
r t4
FMNZKAFKA
da je posveutonula u misli. Sitoko razmahneruke Sireii i prstei krikne : "(J pomoi, za iirneBoga, u pomoi!", spusti glavu kao da hoie Gregora bolje pogledati, ali seodmah, u protuslovlju s tom kretnjom, kao luda bacitijelom unazad zaboravivlida je lza nje stol pripremljen za dona taj stol dim je ledima do njeg dodlai, po rudak.Sjedneu rastresenosti svemusudeii, uopie nije primijetila daje oborila veliku di'ezrrus kavom, iz koje je kavau velikom mlazu tekla na sag. 'Majko, majko", rekne Gregor tiho i pogleda uvis prema njoj. U tome je trenutku zaboraviona prokurista,ali sevideii kavu $to tedenije mogaosuzdriati da nekolikoputa ne zamljackadeljustimauprazno.Majka je nato ponouro podelavikati, otrdalaje sastola i palau narudaj ocu koji je pojurio premanjoj. Ali Gregor sadanije imao vremenaza roditelje; prokurist je bio vei na stubamai posljednjije put pogledao unatragdrieii braduna ogradi stubiSta.Gregor sezaletida ga stigne, ali prokuristje to valjdanaslutiq jer je preskotionekolikostubai nestao. Jo$je kriknuo'T{u!', 5to je odjeknulocijelim stubiitem. Prokuristov je bijeg naZalostpotpuno izbezumiooca,koji je dotad bio doneklesabran: umjestoda potrdi za prokuristom ili da baremGregorane ometa u toj potjeri, on je desnicomzgrabio prokuristov $tap,$to ga je prokurist skupasa Seiiromi ogrtademzaboraviona stolici, ljevicom je dignuo sa stola velike novine, a onda je zatoptaonogamai poieo mahanjem5tapom i novinamaGregoratjerati natragu rjegovu sobu. Nisu pomagale Gregorovemolbe,otacih nije ni razumio.Sto je poniznijeGregormahao glavorn"otacje ZeJieudaraonogama.U susjednojje sobi rnajkaunatod hladnu vremenuotvorila prozor,nagnulasevan jako i stiskalalice rukama.Izmedu ulice i stubi$tanastadevelik propuh, prozorski zastori poletje$euvis, novine su na stolu $uitale,nekolikoje listova odletjelo na pod. Otac je nemilosrdnogonio Gregorai ispultao siktaveglasovekao da je podivljao.A Gregor sejo5 nije bio uvjeZbaou gibanju unatrag, pa se kretao doista prevei polako. Da se Gregor usudio okrenuti, vei bi davno bio u svojoj sobi, ali sebojaoda bi otac dok bi trajao spori postupakza okretanjeGregorovatijela izgubio strpljenje; svakogmu je trenutka prijetio smrtonosniodevudaracStapomu leda ili u glavu. Ali na kraju Gregoru ni$ta drugo nije ostalo nego okretaj, jer je s uiasom primijetio da tijekom unatrainog kretanjanije sposobandrZati smjer. Bacajuii sastraneneprestaneupla$enepogledepremaocq podeose,Ito je mogao bde, ali zapravoipak vrlo sporo okretati.MoiAa je otac uodio njegovudobru volju, jer ga pritom nije ometao,negoje daktu i tamo izdalekaodredivaowhom $tapasmjerokretanja.Samokada bi prestalo
PR-EOBRAZBA
I5
to nepodno$ljivoodevosiktanje!$eSor f od njegagubt9 gli"Y Vei se skoro porv. ok ttoq a onda se, sh:.{ajuiito sikanje, zabunio i opet se malko^vratiou prija3nji polciaj. Kadaje konadnoglavom sretno.doSao do ulazau svoju sobu, pokazalose da mu je tijglo-preliroko i.da ne dulevnom stanju nije moZesamotako uii. Ocu u njegovusadaSnjem oworiti drugo.kr.rlo Gregoru tt"b" napameidu pasti ni izdalekamoglo je imao samojednu Otac zaulazak. mjesta rrrata,kako bi iiraodovoljno misao:natjeratiGregora$to brZeu sobu.Nema ni govora da bi otac dopustio d..go* iziesti one zamr$enepriprernekoje bi mu.bi! nuzne da seuspraviImolda tako prode kroz vrata' Naprotiv, Slnio j9 Gregora naprijed kao da nema nik-akvihsmetnji za ptolaz i pritom je stra$no jednog tit tu". Gregoru se vei dinilo da taj zvuk ne dolazi samo od bude! 5to pa na vrata' na:sme i Grcgor $ale bilo jedinogo.q"tii" zbiljanije u polodaju se ltr.fosom naiao jedna tijela, stana r,"aig[ mu se ?tv.oru vrat; jedanmu je bok bio izranjavljen,na bijelim su vratima od njega ostaleruine mrlje, Gregor sezadasuglavio u wata' saln senije viSemogao ni pomaknui, noZiie su mu na jednoj stani vslele uzraku i treperile, drrrgj su mu strani bile bolno prignjedenena Podu u togT ga i "" otac dav$imu odostragasnaian udarac,pa je poletio poloiaja""tzbavi" jako krvareii. JcSsu seiza niegabutno zalupilawatat a onialeko u sobu, da je konadnonastalatiiina.
f PREOBRAZBA
II. Tek seu sumrakprobudi Gregor iz te$kogasna,slidnanesvijesti.JoJ malo pa bi sebio sarnod sebeprobudiq jer seosjeiaoodmorenim i ispavanim, ali mu sedinilo da gaje probudio nedijilagankorak i opreznoiakljudavanjavrata $to vode u predsoblje.sjaj elektridnih svjetiljki s ulice blijedo seodraiavaotu i amo po stropu i po vi5im dijelovimanamjeltaja, ali dolje gdje se nalanoGregor sveje bilo mradno.polako seodvude do vrata pipajuii nespretnosvojim ticalimakoja je tek sadanaudiocijeniti, htijuii vidjeti $to setamo zbilo. Lijeva mu je stranabila jedna jedina duga, neugodnonapetabrazgorina,a s dva niza svojih noLjca Sepajuii./edna mu je noLicatijekomprijepodnevnihdogadaja $_etao..9e bila te$kopovrijedena- bilo je takoreii dudo da je povreda zahvatrla saEo jednu noiicu - pa ju je morao vuii kao mrtvu. I tet je kod wata ustanovioda ga je z;Lpravo tamo privukao miris nedega3toje bilo namijenlenozajelo. Bio je to lonacpun slatkogamlijeka, u kojemu su plivalemalelridke bijelogakruha. Od radostiumalo senije podeonaglassmijati,jer je bio jo$ gladryi nego jutros, i odrnahuroni glavu gotovo do odiju u mlijeko. A)t je razatar^no zakoji dasizvadi, i to ne sarnozato Stomu je povrijedenalijeva stranatijela otelavalagutanje (mogao je, naime,jesti samoako je soptao cijelim tijelom) nego i zaro jer mu rnlijekq koje je slovilo kao njegov najdrai:inapitak, pa mu ga je sestraodito samozato i donijela,sadauopie nije prijalo, pa segotovo s gadenjemmaknuo od lonca i ponovno doplazio u sredinusobi. U dnevnojje sobi bilo upaljenoplinsko svjedo,$to je Gregor vidio kroz pukotinu wata, ali premdaje inadeu ovo dobaotacpos.lijepodnevne
L7
dulo:M.q novinenaglasditaomajci, a ponekad'i sestri,sadasenije nilta i pije pridala uvijek sestra mu da je taj o6ifd ght""g" dit*j", o tt"j:TP iako uokolo' svuda i bilo fu rJi, lr*f;.it]" wijJme tt"p*tttt' tr-lt " ,r"o nije bio prazal.-'.M9.laobitelj Zivi u otmjenoj.tit*ri-"ig"rno gledajuii u tmini ukoieno pred.sebe' $ini", redJu sebi Gregor i "tFri, iivot u lr"tit'pottot 5toje svoj"imr"aiteglrn" I svqoj.sayr priskbio t$al standa4.:"loj taj sav ouL'. [jepom stanu.,ql $to ako sadasavtaj mir, propadnu?Da ne bi utonuo u takve misli' Gregr*natin "Zi"k; g"t t. t"d!. odludi na p"t tet i stadeptaziti po sobi gore-dolje' jedna i druga Tijekom duge vederijednom su semalko bila oworila je trelao uii' pa netko zaworila: hitro pokoini" rrr"t",-rli ,r, ,. onda op"t sobes namdnerme wata d9 La*,"". Gregor odludi dekatineposredno sazna barem da ili da ude navede ierom da neo'dlutnaposjetiteljanikako j9 uzai Gregor tko je taj, ,. *^tu','ii. rusunijednom.otvorila ietao "likadasu svawata bila zakljuiana,wi su hgeli yii k njemr-r'a tud.'jutros, bila s"a", Ua" 1. jednavrata otvorio on, ai druga su odito tijekom.dana inana' bravu u stavljeni owarana,.t i"toi nitkq premdasu kljudevi Tekje kasnou noi ugaSenosvjetlorl angvngi.slbi' pa selako moglo cutt ustanoviti da su dotad r"at qi i sestrabiti budni' Totno se moglo sljedeieg jasno do je da dakle Bilo prstima' na ,t troje tiho odlaze t "to neie utaziti u Gregorow sobu' pa je imao dostavremenada Irt " "itk" porazmislikakoZepreurediti iivot' Ali mu je ovasoba vi i;;;";" sokastropai dor," Prazna,ukojoj je bio prisiljel T*9 "" q"a1ltZ."ll jer je u toj sobr Ztvro ulijevalaneki strah' icojemunije umio otkriti uzrok, kanape'pri i pozuri.pod nesvjesno napola se u.l-p"i godina. Ott*. a ru glavu stiskala' malo leda ga su Prernda aml f.itl.tio i mali stid. je Zasamo ugodno' vrlo kanapeom se pod nlp -og"" dignuti, osjeiao kanape. pod smjestiti cjelini u mode q n g" p" fiJ Sro,i'";. uj".f" pt "it"t u polusnu, iz kojega ga je.svaki fas dijelom noi Tr ostanecijelu je b,rdit" glad, dijelom u brigama i nejasnim nadanjima' kojima bio da seiasad mora mirno vladati i svojoj obitelji f."""i"ir"f.!utak je pristrplllvo$cui velikim obzirom umanjiti ove neugodnostikoje im siljen tiniti zbog svojegasada$njegstanja' priVei u ranojutrq dok je jo5 takoreii trajalanoi, pnri'ih' seGregoru otvorila sestra Pt le'upredsobljl gd" ;" itt"*" 1"t1"" t.'t toj. je gledaiapo sobi'-Nije ga odi napeto je odjevena posve Bila irata. je k^d je vialeU da ji-pod kanapeom- B.oZt'morao -"ft mogla "p"rif",n " -og --talio nije sestralnoudaJila oafet;eti neg4.titi, 1. !a;e
i:JVtrC; rfi,'iff": PI'III'"I &lilill*iil-ir1, vt!':svlTi$A -"'l:l.iiilrlca
r I8
I9
FRANZ KAFKA
PREOBRAZBA
wladati,pa jeintarn zalupilavratima.Ali kao da seodmah pokajalazbog takvaponadanja:ponovno je oworila vrata i uila na prstima kao da je u sobi te$ki bolesnik ili netko stran. Gregor je gurnuo glavu do ruba kanapeai promatrao je. Hoie li ona primijetiti da nije uzm mlijeka, dakako: ne zbog nedostatkagladi, i hoie li mu donijeti d*go hranu, koja ie mu bolje odgovaratil Ako to ne uradi sarna,on ie radije i-gladnjeti nego da joj na to skrenepozornost, premdaje osjeiao silnu unutarnju potrebu da ideti ispod kanapea,baci sesesffipred noge i zamoli je da mu donesendto dobro za jelo.Ali sestras dudenjemodmah opazi jo$ pun lonac,iz kojeg sesastranebilo prolilo malo mlijeka,vzme ga odmah, dodu3ene golim rukarnanego preko krpe, i iznesega van. Gregor je bilo silno znatiieljan 5to ie mu donijeti kao zamjenuza mlijeko i predodivaosi je razliditajela. Ali mu nikad ne bi bilo palo na pamet da ie sestrau svojoj dobroti udiniti to 5to je udinila. Donijela mu je cije.liizbor jela da vidi 5to mu odgovara,sveje to prostrla po starirn novinama.Bilo je tu starogpowia, koje je vei napola bilo trulq kostiju od vedereoko kojih se,rlij.pro bijeli umak, nekoliko grckdtcai badema,sir zakoji je prije dva danaGregor bio rekaoda sene moZejesti, suhi kruh, komad kruha s maslacemi komad kruha s maslacemi solju. K tome je dodalai onaj vrd, koji je vjerojatno odsadbio namijenjensamo Gregonr, napuniv5iga vodom. Iz obztrase odmah Zurno udaljila, jer je znala da Gregor neie htjeti pred njom jesti, Eakje izvana zakljudala wata da Gregor shvatida semodeudobno rasiriti i jesti kako hoie. Noiice su mu dperile dok je i$aoprcmahrani$ane su mu valjdavei posve zacijelile,nije osjeiao nikaladhtegoba,$to ga je zapanjrlo,jer se sjetio kako seprije vi5eod mjesecdananodemmalko porczaopo prsru, pa ga je ta ranicasvedo prekjuter dostaboljela. nZnaEili to da nisam vi$e onako preosjetljivf", redeu sebi izagnbi pohlepno u sir, koji mu se od svehrane odmah najvile svidio. Jednoza drugim pohlepnoje jeo sir, powie i *t a odi su mu od sreie prosuzile.S"j.Z" mu pak hrananije ptij.lu, nijejoj"lS mogaopodnijetini miris, paje od nje maloodmaknuohranu koju je volio i jm. Vecje odavnobio gotov sawim tim ileiao je lijeno na istome rnjestu, kad je sestraiz'ranapolako pomaknula kljud dajuii mu tako znak da sepovuie. To g" je prestraJilqjer vei je bio malo i zadijemao. Odjurio je opet pod kanape.Jedvaje na$aosnageda se, dok je sestrabila u sobi, svladai ostanepod kanapeom,jer mu seod obilatajela tijelo zaokrugliloi u onomeje uskomprostorujedvamogaodisati.U razmacimaizmedunapadajagr:ienlagledaoje izbuljenimodimakako sestra, niStane sluteii, metlom skupljaostatkeonoga Ito je Gregor jeo, ali i jeswine $to ih on nije ni dodirnuo, kao da ni one vi$e nisu za upora-
bu. sve je to hitro istreslau kablicr:, zalwor:iladrvenim poklopcem i iznijela van. Tek 5to se sestraokrenula,izrtute se Gregor ispod kanapea, protegnese i nadme. Takoje Gregor dobivao jelo svakogdana,jednom ujutro dok s9 r9ditelji i r["2""t" 1"Sspavali,drugi put poslije ruika, jer tada su roditelji takodermdo pilarilemali, a sluZavkuje sestraotPremilau grad.pod nekom izlikom. Dakako,nisu ni oni htjeli da Gregor umre od gladi, ali msLdane bi lako podnijeli prizor da se hrana s njihova gtola Gregoru nosi, dostaje daza.toznaju. sestraim je moddahtjela pri$tedjetitu malo p"tojn, jer su ionako dostapatili. S kojom su izlikom onoga prvog prijepodnevaroditelji wmili lij{nika i bravaraGregor nije mogao doznati. Buduii d" "j.g" nitko_nije mogao razumjeti $to govori, mislili su ukuiani, ukljudivsi i sestru,da ni oo i,it ne moderaz*mjeti, pa seu ptigodi sestrinihdolazakau njegovu sobu, morao zadovoljiti slulanjemnjezinih uzdahai poboinih zapomaganja.Tek kasnije,nakon $to se sestrana sveto malko privikla o p6tpotto- prihvaianju nije naravnomoglo biti ni govor-a doiuo bi Giegor kadito primjedbu koja bi imala ljubazansmisaoili bi se barem takJmogla tumaditi: "O, danasmu je ba3prijalo", rekla bi kadabi Gregor sve do mrvice postrugaq dok bi u protivnim sludajevima,koji.y iralo-pomalo bivaliive te5ii, znalagotovo s tugom reii: "Opet nije nista dodirnuo." Gregor nije izravno doznaonikakvu novost, ali je Sto5taduo iz pokrajnjih-sobaprishrikujuii. Kad bi zaduoglasove,odmah bi potrdaotim vrJtima i legaocijelim tijelom na njih. U prvo wijemenije bilo razgovora u kojemu senije spominjaoon ovakoili onakq makar sarnou tajnim nagovje3tajima.puni dva danao njemu sevijeialo tijekom svih obroka, rA;46 je odluditi $to da seradi. Th je tema bila na redu i izmedu obroka, uvijek je baremdvoje ukuiana bilo u stanu,jer nitko nije htio sam ostati u njemu, a Pogotovo nije dolazilo u obzir da u stanu nikoga ne bude. A sluZavkaJevei prvog dana na koljenima molila majku da je otpusti - nije bilo posvejasno5to i koliko znlde o dogadaju- i kad.se za otkaz,kao da joj nakon detvrt r"t" opo$t"l", u suzarnaje zahvaLjivala je udinjenoveliko dobrodinswq i dalaje neku strainu pris9g+ Premdato od nje nitko nije traiio, da neie nikome ni najrnanjusitnicu odati' sadaje sestramoralazajednos majkomi hrhati" ali nr uostalomnije bilo puno posla"jer ukucaninisu skoronfita jeli. Gregorbi ll4jek Por-rovno 'Tlvala, dostami1uo je iot" ji.d"n zovedmgog da jede,pa dobije odgovor:
J20
FMNZ
KATKA
bilo'ili slidan.valjdasenije ni3tani pilo. iesto bi sCItrapitalaocabi li rado gopio plo, pa bi seljubaznoponudilada ga samaide kupiti, ali bi otac 5utio.Misleii da je on Zeli Jtedjeti,ona bi, da otkloni rt'"ki n rporazoie po pivo poslatipazikuiu. Onda bi otacizgovorio svoje veliko f$e 'Ne", pa bi o pivu prestaosvaki razgovor. tijekom prvoga dana prikazaoje otac majci, a i sestri,cjelo_ Vei kupno imovinskostanjei novdanetzgJede u buduinosti. Tu i tamo je ustajaood stola i donosio iz svojemale Wertheim-kase,koju je spasio nakon banlcota svojetwtke, $to sebio dogodio prije pet godin", porr.ku powrdu ili knjigovodsweni izvadak.i,rt" r. t otftl,rd"u" t o-"t" zakljudava. pliciranu bravu i nakon uzimanja papira ponovno Te su odeveobavijestidjelomidnobile jedina radostkoju je Gregor {uo otkako je postaozgobljenik. On je, naime,mislio da ocu nakon propasti tvrtke nije ba5nidtaostalo,baremmu otac u tom smislunqe nilti drugo kazao,a samga Gregor nije ni5ta pitao. Zato je prva Gregorovamisao bila da sesvim slama zalctil, kako bi obitelj tu poslovnu nesreiu, koja ju je bacilau potpun odaj,$to prije prevladala.Thdaje podeoraditi s posebnim zalaganjemi postaoje prekonoii od malogakurira trgovadkiputnik, koji, nararmo,ima sasvimdnrgadijemoguinosti zaradei dijl su seposlovni uspjai oditovaliu obliku novcaod promera,$togaje Gregorkod kuie mogao stavitina stol pred svojuzadudenui radosnuobitelj. Bila su to lijepa wemena,koja seposlije nisu ponovila, bar ne u takvu sjajnu obliku,-premdaje Gregor i kasnije zaradivaodostatno za polaiie irolkova c1e.te 9Urt1tji,pokazav$ise sposobnim.Na to su se nJvikli svi, to jest i tj gbit i Gregor; obitelj je sa zahvalno$iuuzimala Gregorov novac) a Gregorgaje davaoradq ali izmedunjih nije vi$ebilo one posebnetopline kao upodetku.Jedinomu je sestrai daljebila bliska,pale smislio iajni plan da je iduie godine po$aljena visoku glazbenuJkolu s obzirom na to daje, zarazlikuod njega,silno voljelaglazbui umjeladirljivo svirati violinu. To ie stajatimnogo novacqali on ie naii nadinada ga, makar na drugi nadin"pnskrbi.Za Grcgorovihkra*ih boravakau ovomegrad,, leki destoseta $kolaspominjalau razgovorimasasesrorrLali samokaolij.! r"tt, o dijemu seostvarenjune modeni pomilljati. Roditelji nisu ni voljeli da se-!o.uopiespominje,pa ni kao nevinomaitanje,ali Gregorje to vei bio odludio i spremaosesvoju odluku na BadnjaksvedanooUl"viti. Gregorusu te misli prolazilei sadakroz glavu, iako su, s obzirom na njegovosadainjestanjebile beskorisne.On bi sepnljubio uz vrata u uspravnupolodajui prisluikivao.Ponekadod sveopiegumora nije viie mogaosluiati,pabi, nemisleii,lupioglavomovrata,ali bi je odmahpodignuq
PREOBRAZBA
2I
'uawao bio prijekou dnevnojsobiprimijejer je i mali $um$togajetaj udar rckaobi otacnakonnekogvreradi', cen,te bi nastalati5ina."Sto Ii on tamo mena,oditookrenutGregorovimwatima,i tek bi setadaprekinutirazgovor postupnoopetusPostavio. svojapriopienja.dgsto.poGregorje obilato doznao- otacje, vei dugo rup bio baviq a stvarima tim sam se i zato navljao,-djelorrudno ia j. svimneprilikadu razumjela sve jer'maj1,a,nije od prve inio vremenaipak nesretnih onih iz imetak nevelik, ma stanovii premda jer podizane nisu i porastao, malo je preostao,dakda u meduvremenu mjesvakoga je redovito Gregor ga $to novac i"-"r". bsim toga, ni nije guldena nekoliko samo zaM,ao bi sebe secadonosiou kucu za 'va Gtegot kapital mali prikupio i tako se 1e bio u cijelostipotro$en,pa svojih wata zivo povladivaq obradovantim neodekivanimmjeramaoprezai Stedljivosti.on je dodu$emogaotim vilkom novcasmanjiti odeva dugovanjavlasnikutvrrte gdjeje ruaio i t"t o rlulzrti dolazakdanakadaie je ,. ti *r,[. moci rije$iti,ali-musesadadinilo daje ovakobolje,to jest da otacjamadnodobro PostuPio. Ipak, taj novacnipolto nije dostajaoda obitelj Zivj 9a.Um11, BiIo ji g" m.frAidosta da obitelj preZivigodinudana,moddatak i dvije, ali ne.Znati,radi seo svorikoju ne bi uopie trebaiodirati, nego it" " "it "t je treba drZatipo stranizasvakisludaj,anovaczaLivornetro$koveobitelji ireba netko zaradivati.Otac je doduSebio zdrav,ali star,nije ved pet godina niStaradio i nije sevi5euzdao u svojesnage'Tijekom tih Pet napornu ali ipak neuspjednu lodina, koje su bile prvi odmor u njegovu jako A,zar bi semajkatrebala trom. je i postao sala Zivotu,-skupio puno je joj proii kroz stan, k problem i vei astme od zaposliti,t
FRANZ KAFKA
PREOBRAZBA
koje su bile tek malo udaljenevidio svemutnije, bolnicu preko puta, \oju je prije predestodobivaou vidno polje, pa mu je to i imetalo, sa& r1f; i: nije vidio Kadane bi znaoda stanujeu tihoj, ali inadeposve T.. gradskojSarlonnojulici, mogao bi pomisliti da je ono $to vidi , p.iror" pusti klaj u kojemu sesivo nebo spajasasivom zemljom da si granica medu njirna i ne vidi. Pai:ljivojje sestri valjda bilo dosta da dvaput ^r"uodi.kakoje stolacprimaknut do prozora,pa ga je nakon toga ,*", kon ito bi pospremilasobq opett"mo stavljala,Itovile otadje uvijek unuarnje prczorskokrilo ostavljalaotvorenim*._ Da je Gregor mogao sasesffomrazgovaratii zahvalitijoj za sve$to je zl njegadinila,on bi njezineuslugelak5epodnosio; ovakoje zbog njih trpio. Sestraje, dakakq nastojalada $to vi$e ublaZi neugodnu str"nu cijelog ovog slutaja i to joj je, 3to je vrijeme prolazilq ,rr. ui$. p"loil" zarukom. Ali je i Gregors lremenom cijeluswarsvetodnijeuodavao.vei je njezin'lazak bio zanj stralan.cim bi uila, potrdalabi" ne gubeii vrijeme da zawori iza sebevrata (iako je inadeveomapazilana to da sva_ kome priJtedi prizor Gregorcvesobe),do prcrzoryiurno bi ga oworila segtrli, pa bi ostalana njemu,bu,oMrana studen,nefo vrijeme 9:9 duboko diSuii. Tim trdanjemi bukom svakogabi dana dvaput uplaSilaGregora.on bi cijelo vrijeme drhtao ispod kanapeaizna6 jedotro bi gi ona.rado po$tedjelatih neugodnosti,kadabi joj bilo moguie * da u sobi gdje se Gregor nalaziizAlzi kod zaworenih prozora. Jednomje dolla ranije nego obidnq a vei je bilo pro$lo mjesecdana od Gregorovepreobrazbe,daklenije vi$eimala nekog posebnograzloga da se zapanjinjegovimizgledom.Na5laga je kako nepomidiro,kao stralilq stoji kraj prozor i gleda van. za Gregorane bi bilo nista dudno da je ostalakod wata, jer joj je on bio smetnjada lurno orvori proznr, ali nije ostalona tome: ne samoda nije udlanegoje odmah pblla yazadi zakljudalarrrata.Netko sastranebi pomis.lio& p p Gregoi vrebao iza vrata htijuii je ugristi. Gregor,dakakq odmah pode pod-kanape da seskrije, ali je morao dekatisvedo podnevada sesrraop.i dod.. Bi" je nemirnija lego obicno.Iz togaje shvatioda joj je nj.g* izgled jo$ uvijek nepodnolljiv i da ie joj takav i ostati, te da se ona mora jako svladavatida ne pobjegne dim ugleda djelii njegova tijela kako viil ispod kanapea.Da bi joj tu muku pri$tedio,stavioje na ledai ponio na plahtu - za taj su mu posaotrebaladetiri sata- p" je onda 9*p. i tako rastegnuodaje njome bio posvepokriven,sestraga ne bi mogla vidjeti.ni kadabi ses4gnr:la.Da je tu plahtu smatralasuvilnom, -"gt" y" 1. maknuti, jer je bilo dostajasnoda seGrcgor nije tako ogradio od ,rr.g"
t{ zbog nekogsvogazadovoljstva,ali ona-jeplahtu ostavilagdjt j: b-tla,, da je prepoznaozahvalnostu njezinu pogledu kada ,. dr.go.iotirilo je jedriom malko izvirio irp"a pUnt. da vidi kako se ta novost doimlje njegovesestre. Prvih detrnaestdanaroditelji nisu imali snageda mu dodu, pa je desto fuo kako sada$njisestrinrad veomacijene,dok su seprije na nju z,nali i naljutiti, jerie zanjih bila beskorisnadjwojka' Saday pak desto oboje i majka, pred Gregorovom sobom, dok ju je sesttam1la, a d.k"li, "i"c Iirn bi izaSla,morala im je totno ispridati5to sezbiva u toj sobi, je li on ovo ili ono pojeq kako seponaSao,vidi li semoddakakvo malo pobolj3anje.Uostalom, nakon $to je pro5lotek malg wemenaod preobrazbe, i sestraod toga odgovarali -"rk" j. htjela posjaiti Gregora,ali su je otac 'wavrataveoma 5toje Gregor Pozomosluiao n"""aiei i- ^,*:rrt"teu1ogr, i potpuno odobravao.Ali kasnijeju je trebalo zadri'avat'silom, podela ..Ti pustite me Gregoru, on je moj nesretni srn! Zar ne shvabi vikati: cateda -or"nik n;.-nl" Gregorbi tadamislio da bi molda ipak bilg dobro damumamadohziusobr.r,dakakonesvakidan,negomoidajednom na tjedan.sve ie to majkabolje razumjetinego-sestra,koja je, unatodsvop; traUrol spremnosti,ipak bila tek dijetei moida jet " hjlj"j crti: teiku 'id^Cuu.r"trn za Gregoraprihvatila zbog djetinjastelakoumnosti. Gregorovazeljadavidi majku brzo seispunila.Po danu seGregor nije htio pofazati na Prozonriz oVzttaPremaroditeljima' il To senije dalo ni da puno plazi po podr4jer mu je povr$inabila tek nekolikokvadratnih -.t"o. Nije volio ni samolezati,to ga je mudilo po cijelenoii, hranamu nije viie ,,''a61aninajmanjezadovoljswo.Iedinamu je razonodabila da je rado visig y s.troPu plazi amo-tamopo zidovima i plafomr..Nadasve io je bilo neito sasvimdrugq negolezatina podu. Mogao je slobodnodi sad kroz cijelomu je tijelo titrao osjeiajkao da leti, $togaje doyodilo do moglo dogodig da se iznenekegotovo -odlijepisretnerastresenosti,u kojoj se od stropa i padne na pod. Ali on je sadavladag svglim nada tijelom n" iatvim drugi nltin nego prije, pa bi znao Pastitako da.se zapazilanovuzabavukoju je Gltggl za sebe ne ozlijedi. Sestraje "am"n izmisli-o- ostavljaoje, naim-, plazrti tu i tamo ffagove ljepljive wari - pa sezaintadilada mu oslobodi 3to viie Prostoraza platrnje, da ukloni namje$tajkoji mu je pritom smetao'prije svegaormar i pisaii stol. Ali nije mogla sama.NijJse usudilaoca moliti za po.moi, a kuina djevojka joj pomocnica ziciielo ne bi pomogla' Th je Iesnaestogodi$nja i zatraiila ah retma, silno kuharice, ptiial"l. odlaska nakon ie aoa*., 6f" je dobila dopr-rit*j. d" tcuhinlu&itr'tz sebeneprestanozakljuianu i da
24
FRANZ KAFKA
otvaratek na poziv I tako sestrinije ostaloni$tadrugo, nego da jednom zgodom kada oca nije bilo kod kuie pozove milt,-r. Kliknuvli od radosti po5laje majka prema Gregorovoj sobi, ali je na urazu zanijemila. Sestra.jeu{_laprva da pogledaje li sveu redu, a tek tadaje pustimajku. Gregor je u velikoj zurbi povukao plahtu premaiolje, !.1nutra ali je nastojaoda ne budeglatka,nego naboianatat
PREOBRAZBA
)1
tu! Ne smijeostatibezblagotvomaudinkakoji bi namjdtaj mogaoizwliti na njegovostanje,a to 5to ga namjeltajometada seoda besmislenuplaZenjunije Iteta, nego korist! Ali sestraje naialost bila drugogamiSljenja,ona si je unrvila u glavr:" dodr-riene bai neutemeljenqda u raspravama o Gregorovusludajusmle nastupiti u odnosu na roditelje kao strudanpoznavateljproblema,pa je tako savjet$to ga je izreklamajka bio za sestrudovoljan povod za udaljavanjene samoormarai pisaiegstola (na koje je prvobitno mislila) nego i svog namjeltajaosim neotklonjiva kanapea.Nije to bio samonjezin djetinjastiprkos niti samopouzdanje, koje je u posljednje wijeme mimo odekivanjai:uz velik napor bila stekla,to jest nije samo s tih razlogatraZilauklanjanjeswari. Ona je, naime, doista bila opazia da Gregoru treba puno prostora zaplairnje, a da samnamje$taj,koliko semoglo vidjeti, ni najmanjene rabi. A moddaje kod nje stanovitu ulogu igrala i sanjarskaiudljivost djevojakanjene dobi: Greta je u svakoj prigodi traiila nadinda se potwdi vaZnom,pa ju je to sadapoticalo da Gregorov poloilaj ptik"Z. joI stra$nijim,kako bi njezin udinak na tome podrutju bio jo3 veii negodosad.)er, u sobu diji su prazni zidovi u Gregorovoj vlasti nitko seZiv neie usuditi uii osim Grete. I zatoje majka od toga njez;nastajaliStanije ni najmanjeodvratila. Majka je i inadeu ovoj sobi bila silno nemirna, dakle i nesigurna,pa je ukoro ulutjela, i sestri,koliko su joj sile dopuitale, pomagalapri'unoSenjuormara.Dobrc, zanuiAu bi seGregorormaramogaoi odreii, ali pisaii stol mora ostati! Tek 5to su sestrai majkauzdi3uii izalle zajedno s ormarom,na koji su bile polegle,Gregorizvudeglavuispod kanapea da razmotri kako bi semogaq postupajuii opreznoi saStovi$e obzira, uplesti u taj po*rvat. Na nesreiu majka seprya watila u njegovu sobu, jer je Gretau susjednojsobi bila obuhvatilaormar i uspjelagaje tu i tamo malo zanjihati, g" dakakonije mogla pomaknuti s mjesta.Buduii da majkanije bila"li naviknulana Gregorov izg)ed,pa bi joj od njegamoglo biti dq baciseGrcgorhitro nazaddo dnrgogakrajakanapea" pri demu nijemogaosprijeditida seplaha sprijedane pomakne.To je privuklo majdinu pozornost. Zaustavilase,ostala$utkestajatiza trenutak, a onda se watila Greti. Prerndasi je Gregor neprestanodozivaou pametda senije dogodilo nfita naroditotim $to je otpodelopremjdtanje tih nekoliko komada namje$taja,urbrzaje morao priznati da on to neie moii udrLati. Lene idu amo-tamq ispultaju sti3anekrikove,namjeitajstruie po podu - sve je to djelovalona njegakao veliki dar-mar,koji stiie sasvih stranari on je
J' FRANZ KAFKA
neminovno morao sebi reii, uvladeii snaino glavu i noZicei pritiSiucr 'tzArlanneie. tijelo k podq d" on sveto skupadugo Sobaie mu biti prazna, uzimaju mu we 5to je volio: offnax,gdje mu je bila rczbankapilica zajednos drugim priborom, vei su mu iznijele, vei su se spremale odvojiti odda pisaii std koji je bio hnsto ukopanna svomemjestu,gdje je on kao udeniktrgovadkeakademije,prije toga, kao dak gradanske5kole, pa tak i kao osnovacpisaodomaie zada&- ne, nije imao vi,5errremena da razmislikakvesuim namjerc,smjeraju.lineito dobrrczanjegate dvije Zene,na dijeje postojanjeuostalomvei bio zaboraviqjer su od umora radile u potpunoj ti5ini, samoje tuo teZakbat njihovih koraka. I Gregorizleti van- ZenesusebaI bileu susjednojsobimalo naslonile na pisaii stol da predahnu- detiripua prcmijeni smjertrke, zaista nije znao$to bi prvo tr,ebalospasiti...Tadaopazina zidu koji je vei bio posve prazanjako uodljivusliku onedameu krznr:"Zumodoplazigorei stisnese uza staklq koje ga je dwsto pridrZavaloi godilo njegovuvnriem trbuhu. Baremovu sliku neie mu sigumo nitko odnijetr,jer ju je prekrio cijelim tijelom! Okrene glavu premawatima dne'vnesobeda vidi Zenekada se budu vraiale One si nisu priuitile puno odmora, nego su sedoskorawatile. Greta je stavilamku oko majkei takoje pridriavala."Onda 5toiemo uzeti sadl" redeGreta i oswne sepo sobi. Tadajoj se pogled sukobi s Gregorovini pogledom. Saduvalaje prisutnost duha jamadnosarnozato jer je tu bila i majka,spustilice do majdinada joj sprijedigledanjepo sobi i redejoj, ne mogavdi ipak svladati drhtanje u glasu, nepromiSljenprijedlog: 'Dodi, zar nam ne bi bilo bolje da sedasakwatimo u dnevnusobul" NamjerasestreGretebilaje Gregorujasna"htjelaje majku odvestina sigurno mjestq a onda njegaotjerati sazida.Neka samopokuia! Sjedioje dalje na slici i nije popuitao! Radije ie Greti skoditi u lice. Ali Gretine su rijedi majku tek uznemirile! Odmakla se od Grete u stranu,ugledalana tapeti s wjetnim uzorkom divovsku smedumrlju i, prije negojoj je dollo u wijest da je to 5tovidi njezinsin Gregor,kriknula groznim, hrapavimglasom:"Oh, BoUe!Oh Bode!",a onda se sruSilana kanapeuzdignutih i ra$irenihnrkq kao da sepotpuno predaje,i tako nepomidnoostala.'Gregore,takodaklel", vikne sestraprijeteii Sakomi o$tra p"Sd".Bile sutq nakonpreobrazbe,prve rijedikoje mu je izravno uputila. Otrdi u susjednusobu da uzme ocat kojim ie majku probuditi iz nesvjestice.Gregor je takoderhtio pomoii - za spa5avanje slike jo5 je bilo vremena- ali seprfijepio uza staklo i morao seod njega silom otrgnuti. Zatdmi on potrti u susjednusobu,kao da bi mogao sestri dati
PRI,OBRAZBA
neki savjetkao u prollosti, ali je bio prisiljen samoglupo iza nie stajati. Ona je prebiralaraznebodice,a kada se okrenula"Prttrne sva.Boca joj padneiz ruku i razbijese,komad staklarani Gregorau lice, zapahng_ga odtarmiris nekogalijeka.Grea senije htjeladuljeza&iavat uzmeonoliko boiica koliko jojje stalou n:ke i odjuri s njima majci.Nogom zalupiwata. Takoje sad Gregor bio nstavljen od rnajke,koja je njegovomkrirmjom moiAablizu smrti. Vrata nije smio o6"arati,jer nije htio tjerati sestru,koja sadamora biti uz majku. Nije imao $to raditi osim da deka.Pritisntrt giinjom savjestii zabrinuto3cupoteo je Plazitl,preplazioje sve,zidove, namjdaj, plaficn...Napokonje, obuzetotajem i vrtoglavicom,jer secijela sobapoiela vrtjeti oko njega,ljosnuotodnou sredinuvelikogastola' Pro5loje neko wijeme, Gregor je leiao kao klada,okolo je bilo tihq moddaje to bio dobar znak. Tadazaanonizvoncena vratima. I(rina je pomoinica bila dakakolakljutana u kuhinji i zatoie Gretamorala iii oivoriti. Do$aoje otac."Sto sedogodilol", bile su mu Prverijedi'jer mu je Gretin izgledsveodao.Gretaodgovori muklim glasom,sigrunoje pri'Majka seonesvijestila, ali sadjoj je bolje. Gretisnulalice na otevegrudi: redeotac, "uvijek odekivao", je sam to gor provalio iz svojesobe,""|a sluiati." Gregoruje bilo me htjele i"m v"- to got'oriq ali vi ienskeniste i pretpostashvatio je krivo jasno da otac Gretino prekratkoptioPi."l. je nastojati morao Gregor vio da je Gregor izveo neki nasilandin. Stoga Stojer ni moguinosti. da ocasmekla, zaobjasnidbunije bilo ni vremena bi otac, kako ga je pobjegaopred vrata svojesobei stisnuoseuz njih iim aod" iz predsoblja,shvatioda Gregor ima najbolju namjeru vratiti seu svoju sobu odmah, nemadaklepotrebeda ga tko tamo tjera, netko mu samotreba oworiti wata i on ie odmah nestati. Ali otac nije bio u stanjukoje bi mu omoguiivalo da uodi te tankoiutnosti. 'i{h", vikne on ulazeii, tonom koji je znadioda je istodobno i ljutit i radostan.Gregor makneglavu s vrata i podigne pogled Prema wome ocu.Nije gazamiiljaoovakvogkakavsadaprednjim stoji. Doduie, u novijewijeme, otkako ovakoplazi naokolq on se)za radiku od prijaSnjega doba, prestaobaviti onim 5to se dogadau ostalim dijelovima stana,dakleje morao ralunati s time da & zate(i promijenjeneodnose. Ip"fq ip"lc zar je to doista bio njegov otacf Onaj isti iovjek koji bi urnoran leiao u krevetu kao u grobu kada bi Gregor Zustro iSaona sluibeni put, a koji bi naveder,kada bi se Gregor vraiao, dodekivao sina u naslonjaduobudenu kuini kaput - ne bi imao snageustati' nego bi u znak radosti samo podigao ruke. Na rijetkim zajednidkim Setnjamanekoliko puta na godinu, nedjeljom i za velikih blagdana,
tr FRANZKAFKA
PREOBRAZBA
on bi hodao izmedu Gregorai majke, ati uvijek polaganijeod njih iako su oni i samiiili polako.Bio bi uvudenu stari ogrtad,imao je u ruci Staku kojom bi opreznopred sobom neprcstanomahaq a kada bi htio ne5to reii, stfiao bi glas,staoi zovnuonjih dvoje bliie k sebif A sadaje bio sav dotjeran!Imao je na sebikrutu modru odoru sazlatnim pucetimakakvu nose bankovni podvornici.Iznad visokog krutog kragna njegova kaputa plivao je jaki dvostn:ki podbradak. Ispod gustih obrva gledao je preda seZivo i pozorno svojim crnim otima. Njegova ott1.k nepodelljanabijelakosasadaje bila sawSenou redu. Frizuras radzjeljkomblistalaje. Baci kapu na kojoj je bto inrurn datan monogram, vjerojatno znak nekebanke,preko cijelesobedo ugla na kanapei krene gurnuv5i nazadkrajeveduga&e odore, s rukamau diepovima hlaIa, podmukla 'tzraza.lica,u smjeru Gregora.Nije zapravoni samznao 5to hoie, ali je dizao nogeneobidnovisokq pa seGregor tudio kakosu mu golemi potplati. Ali nije osao namjesn:,znaoje od prvogadanasvoganovog ijwota da otac smatrakako prema njemu treba primijeniti najvecustrogost. I takoje trdaoispredoca"staobi kadabi otacstao,a onda bi daljejurio dim bi seotacpomaknuo.Takosunadinilinekolikokrugovapo sobi"pri demu senije niStanarodito dogodilo, dakcijela ta stvar nije slidila ni na potjeru jer su sekretali presporo.Stogaje Gregor zasadostaona podu, prije svegazato jer se bojao da bi otac njegov bijeg na zidove ili strop smatrao posebnomnevaljalStinom.IJostalom, Gregor je morao priznati da ni ovakvotrdanjene rnodedurgoizAriaa,jer dok bi otac nadiniosamo jedankoralg on je morao izvestibezbrojpokreta.Vei senasluiivala te$koia disanja,a on jo$ iz prijalnjih wemenanije smio puno vjerovati svojim pluiima. Teturaoje i skupljaosvesnageza nastavaktrke, jedvaje oIi driao orvorene, a u tuposti nije mislio ni na kakav drugi spasosim premda trianja, bio je skorozaboravioda mu zidovi stojena raspolaganjra namjeltajem su dodule u ovoj sobi bili zagradenipedantnonarezuckanim s mnogo ntbacai Siljaka,kadli ne5topoleti odmah do njegai zakotura se pred njim, a netko ga je rnlakim pokretom bacio. Bila je to jabuka. Odmah poleti i druga. Gregor od straha ostane stajati; da dalje trti, nemasmisla,jer ga je otac naumio bombardirati.Iz kolare zavo(e na kredencunapunio si je diepove i sadaje bacaq zasadjo$ ne ni$aneii ba5 o5tro,jabuku zajabukom.Te malecrvenejabukekoturalesu sepo podu kao da ih goni struja,udaralesu jedna u drugu. ]edna laganobadena jabuka prode po Gregorovim ledima, ali sklizne ne nadiniv3i$tetu. Ali sljedeiatodno prodre u Gregorovaleda,Gregorje htjednevuii sasobom kao da ie se iznenadninwjerojatni bol smanjiti ako promijeni
mjesto.Ali osjeiao sekao da je prikovan davlomn pod i ispruii se sa*joti. Posljednjimje jcr{pogledomuspiovidjeti kakoje wim poremecene netko $irom otvorio vrata njegovesobei kako majka pred sestrom koja vide bjeii u samojko$ulji (jer ju je sestrabila razdojenulakako bi joj oslobodila disanjedok je bila u nesvjestici)i pritrlava ocu dok joj podsuknje jednaza drugom padaju na pod. Majka seteturajuii preko tih sukanjaobjesilaoko oca izagrblaga, sasvimga obuhvatila - daije Gregor nije mogao vidjeti - i stavivdimu ruke na potiljak zamolila da po$tediGregoru Zivot.
Jr PREOBRAZBA
m. Te$kaGregorovarana,od koje je tqpio vei preko mjesecdana- ona mu je jabukaostalau tijelq jer senitko nije odvaiio da je pokula ukloniti - navelaje, dini se,tak i oca da dode na pomisaokako je Gregor ipak, unatodsvojemsadadnjemZalosnorni odurnom oblidjra dlanobitelji, kojega sene smijegledati kao neprijatelja,jer obiteljskaduinost nalaLeda njegovi g"denje suzbiju i da ga trpe, nilta drugo nego da ga trpe. Iako je Gregor zbog ranejamadnozauvijekizgubro dotadaJnjupokretljivost,pa mu je baremzasadmebalopuno minua da kao kakavstari invalid prodecijelomsvojomsobom- na plaienjeu visinu nije vi$e mogao ni misliti - on je po svojemumilljenju stekaopotpuno obe}teienje za to svojepogor$anostanje,jer su mu predvederuvijek otvarali vrata u dnevnu sobu. Sat-dvaprije owaranjaon bi napetogledaou wata, a ond^biiz mrakasvojesobe,u kojoj jelei:aonevidljiv iz dnevnesobe,smio promatrati cijelu obitelj okupljenu oko osvijedjenastola te nekako r:z svmpii pristanak(5to prije nije bio sludaj)slu$atiobiteljske razgovorc. Nisu to nipo$to bili oni iivi razgovori iz prijalnjih vremenana koje je Gregor u malim hotelskim sobamauvijek mislio s tugom 5to im nije nazodan,kada bi seulnoran bacio na vlaine plahte. Sadaje obitelj najde$Ce bila wlo tiha. Otac bi zadrijemaonakonvedereu naslonjadu,pa bi majkai sestraopominjalejednadrugu da budu tihe, majkabi $ilafino rubljezajednumodnu radnjq pri demubi sejako nagnulapremaizrrcruwjetJ4sestrabi navederudila stenqgnfijuifiancuski"jer je bilauzelanamje5tenje kao prodavadica i nadalaseda ie stjefuii novo znanjekasnijedobiti bolje mjesto.Otacbi sekadito probudiq nije bio wjaan daje spavaopa bi rekao
31
majci:'Dokle ti danasmislil Sitif!" i ondaopetsmjestazaspaqa majkai sestra su se pogledavales umornim osmijehom. S nekom seiudnom twdoglavoliu otac opirao svladenjusvojeodore i kad je kod kuie: dok mu je kuini kaput bqrazldzno visio na vjelalici, drijemaoje otac, potpuno obuden,na svojemumjestu kao da je jo$ uvijek na radnoj z;adaiideka nalogepretpostavljenogi ovdje u svojoj kuii. Stogaje odora, koja ni u podetkunije bila posvenova, izgubila na tistoii unatodsvoj brizi kojoj su joj poktanjalemajka i sestra,a Gregor je tu odoru destogledaopo cijelu veder,punu mrlja, ali zbog uvijek odiSienih datnih puceta,jo$ uvijek blistavaizgleda.Staromeje ona r'a spavanjebila sasvimneudobna,ali je ipak u njoj spavaosasvimmirno. IGd bi otkucalodesetsati"malkaje nastojalatihim pozivimaprobuditi oca,a nakonbadenjanagovoritida ide u krevet,jer spavanjeu stolici nije pravo spavanje,a ono je ocu, koji sutravei u $estmora biti na poslu, siJnopotrebno. Ali j. on iz svojeglavosti,koja ga je bila obuzelaotkako je postaopodvorni( svakakohtio jo3 nekowijeme ostatizastolom,premda je svakidaspadaou san,pa je pnjelazsastoliceu krevetna kraju bio izvodljiv tek s jako puno muke. Koliko god da su majka i sestranavaljivale svojim tihim opomenama,on je jo$ det'nt satapolako klimao glavom, driao odi zatvorenei nije ustajao.Majka bi ga dupkalaza rukav, govorila u uho njeZnerijedi, sestrabi ostavilazadalt da majci pomogne, ali je s ocemsvebilo uzalud.|o$ je dublje potonuo u naslonjad.Tet< kadabi ga Zenskeuhvatile ispod pazuha,otvorio bi odi, motrio bi naizmjencesadmajku sadsestrui obiino govorio: "To je Zivot.To je spokoj mojih starih dana." I naslonio bi se na obje Zenske,podigao bi se uz mnogo oprezakao da je on sam sebi najveii teret, i pustio bi da ga Zenskedovedu do vrata, a onda bi irn mahnuo i dalje bi polao sam, dok je majka Zumo odbacilavezivo,a sestrapribor za pisanje,kako bi mogle potrtati k ocu i biti mu dalje na usluzi. ljr" radomistroSenoji prcvei umornoj, imao vremena Tko je u toj "bit viie nego Ito je nmphodno potrebnol IGini je da se skrbi za Gregora proradun bio sve skuteniji, morali su otpustiti stalnu kuinu pomoinicu, uzeli su neku golemu koltatu "bedinerku'sijede, sasvimuz glavu te$ljanekose,kojaje dolazila ujutro i uveter da uradi najteiT poslove, sveje ostaloradila majkauz ono svojeveliko Sivanje.Dogadalo seda su pojedini primjerci raznovrsnaobiteljskoganakita, $to su ga prije majka i sestrana kuinim primanjima i u povodu blagdanablistajuii od sreie stavljalena sebe,iSli u prodaju, kao $to je Gregor doznao izveiernjih razgovorana kojima susenavodilecijenekojesu tako bile postignute.
J32
FRANZ KAFKA
PREOBRAZBA
Ali neprestanosekao najvecanwolja iznosiladinjenicada je nemoguie odseliti iz ovoga stana, koji je prema sadalnjim okolnostima bio kudikamo prevelik: nisu se, naime, nikako mogli domisliti na koji bi nadin bilo moguie preselitiGregora.Ipak je Gregor uvidao da se teSkoieselidbene mogu svestisamona njega: mogli su ga lako prenijeti u prikladnu sanduku,probulivli nekoliko rvpa za ulazakzraka. Glavni je razlog$to se obitelj nije mogla odluiiti na preseljenjebio potpun gubitak svakenade i s njime spoznajada ih je pogodila nesreiakao nikoga u svekoliku krugu njihovih rodaka i znanaca.Ono 5to svijet tratt od osirotjelih ljudi, oni su do krajnje mjere ispunjavali:otac je iiao po dorutak malim bankovnimsluZbenicima, majkaseZrrvovalaSijuii 'ua stranim ljudima rublje, sestra1e tezgetrdala amo-tamo da udovolji zahtjevimakupaca,ali za ne5tovi$edo toga nedostajalaje Gregorovoj obitelji snaga.A rana na ledima podelabi boljeti kao da ju je sad zadobiq kadabi majka i sestra,otprativ3i oca u krevet dolle natrag, ostavile radna stoh:,pribliiile jednadrugoj obrazni takoostale,a ondabi majka pokazalana Gregorovusobu i rekla,'Daj zaWonta vmta, Greta", pa bi Gregor opet bio u mraku, dok su prijeko one plakaleistim plademili su suhih odiju zurile u stol. Noii i daneprovodioje Gregorgotovo bezsna.Ponekadbi pomiSljao da bi trebaq dim sesljedeiiput otvorewata, opet uzeti na sebeobiteljske potrebekao 5toje prije radio. Tadabi u njegovemisli opet, nakon dugoga vremena,dolazili Ief i prokurisg niZi namjeltenici i naudnici,onaj sluga$to je telko shvaiaq dva-tri pnjatelja i, d*gih tvrtki, sobarica iz jednogaprovincijskoghotelakoja mu je ostalau dragoj, povrSnojuspomeni, blagajnicau jednoj prodavaonici5dira, s kojom je imao ozbiljne namjere,ali je bio previ3epolagan- wi su mu seoni javili u sjeianju, a uz njih stranci iJi osobekoje je vei zaboravio.pmjesto da budu pri ruci njemu ili njegovoj obitelji, oni su mu svi skupabili nedostupni,pa je napokon bio sretanda su mu fitez1uiz glave.Zatim opet nije bio sklon skrbiti seza obitelj, samoga je hvatalaljutina $to od njih ne moZeodekivati ni3ta dobro. Iako si nije mogao predoiiti 5to bi rado jeq pravio je planovekako da prodre u smodnicui uzme3to mu pripada,premda nije osjeiao glad. Sestrasadanije vi$e mislila dime bi Gregoru rnogla ugoditi, samobi Zurnonogom gurnula bilo kakvojelo u njegovusobu prije nego jutrom i podnevom otrdi u duian. Navederbi ne vodeii nimalo radunaje li hrana makar malim dijelom upotrijebljena ili je - 3to je najde3iebivalo - ostalanedirnuta,jednim zamahommede,sveizmela van, sobuje sadadistilasamonaveder,i to 3to je mogla brtr.lZidovima
6susewkle prljave pruge, nr i tamo su leiala klupka praiine i nedistoie. iU podetkubi seGregorpri sestrinudolaskusmjestioba5u takve,nedistoiom obiljeiene zakutke,irled joj svojim polodajemu neku ruku iskazatiZalbu.Ali bi mogao tako tjednima ostati a da se sestrane popravi. Vidjelaje prljav$tinujednakokao i on, ali je odludilada je ne disti.Pritom sefisila, dajuii najavujednuposvenovu osjedjivost,kojaje uostalom bila obuzelai cijelu obitelj, da samoona ima pravo distiti Gregorovu sobu. Jednomje majkau Gregorovojsobi bila izvelaveliko diJienje,za $to joj je trebalo nekolikokanti vode - vlainost od te vode smetalaje Gregora i on seogordeni ukodenispruiio na kanapeu- ali kaznanije mimoi$lani majku. Cim je sestranavederopazilapromjenu u Gregorovoj sobi, si-lnoseuvrijedila, pojurila u dnevnu sobu i unatodpreklinjanju svojemajke,kojaje u odajudigla uvis ruke,palau histeridanplad.Roditelji zuje prvo zadudeno i bespomocno gledali,otacse,dakakqbio tgnuo iz sna sastolicei prestraiiqa ondasusepodeliuzrujavatii sami.Majci"koja je bila s desnestrane,otac je prigovarao5to nije dilienje Gregorovesobeprepustila sestri,a sestruje, koja mu je bila lijevq grdio viduii da ne smije viSenikad distiti tu sobu.Majka je oca nastojalaodvuii na spavanje,jer od bijesavi5enije zf,raoza sebe,dok je sesffa,tresuii seod jecanja,svojim malim Sakamaudaralapo stolu. Gregorje pak sikao od gnjeva$to se nitko nije sjetio zaworiti vrata i priStedjeti mu taj prizor i tu buku. Ali premdaje sestri,izmorenojradom u duianu, postalomrsko da se, kao nekad skrbi za Gregora,nije nipolto bilo potrebedaje zamijenimajka,kakoGregorne bi ostaobezskrbi.Imali su,naime,"bedinerku".T.rstaru udovicq koja je u svomedugomeZivotu ono najgorepretudla preko glave,jer je bila snaine koltunjave grade,nije pogled na Gregorani5tasmetao.Premdanije bila radoznala,jednomje sludajnootvorila vrata Gregorovesobe,ugledalaGregora,koji je, iznenaden,podeojuriti amo-tamo, iako ga nitko nije gonio, i ostalazadudenosajati prekriZenih nrku. Otada nije nikad ujutro i navederpropu5talaod$krinuti vrata i pogledati malko Gregora.Ponekadbi ga u podetkui zvala,i to rijedimakoje je vjerojatnosmatralaljubaznima,kao "Dodi malo ovamo, stari govnovalju!" ili "Gledaj ti starogagovnovalja!"Na takve pozive Gregor nije odgovaraq nego bi ostaonepomidanna svomemjestu kao da vrata uopie nisu owarana.Kadabi baremtoj dvorkinji zapovjedili da mu svakogdanaodistisobuumjesto5toje puitaju da mu samosmetakad sesjeti!]ednorn rano ujutro - jakaje kisa"valjdapredznakskorogproljeca, udaralau prozorskaokna - Gregor je bio toliko bijesan kada je dvorkinja opet potela sa svojim pozivima da je zawrc, doduie polako i
33
t34
FMNZKAFKA
Dvorkinja senijeupla5ila,negoje samop"agumomq napadadkipoloZaj. la obliinju stolicu.Sirom je otvorila ustai tako stajalaZeleii pokazati da ie tek onda svojausta z^woriti kada baci stolicu na Gregorovaleda. "Dakle, nemadalje?"redeona kadase Gregor okrenuo,te stavi stolicu mirno natragu kut, Gregor nije vi$eskoro niStajeo. Samobi, kadabi sludajnoproSaouz pripremljenu hranu, wao za zabavt zalogaju usta, drino ga tako satima, a onda bi ga obidno opet izbacio.Najprije je mislio da ga ialost zbog stanjanjegovesobeodvraia od jela, ali se brzp mirio s promjenama u toj sobi. U kuii je nastaoobidaj da se sve swari koje nikamo ne spadajunoseu Gregorovusobu, a tih je swari sadabilo puno, jer je 'Ia u stanujedna sobabila izdanatrojici podstanara. su gospodabila ozbiljna- svasu trojica nosilabradu,kakoje Gregorjednom ustanovio kroz pukotinu wata, jako su voljelared i to ne sarnou svojoj sobi nego u cijelome kuianstvu, kada su se vei tome kuianstvu pridruZili' navlastitoje to wijedilo za kuhinju. Suvi$nuili zaprljanustarudiju nisu trpl.li. Osim toga, najveiim su dijelom imali vlastiti namjeJtaj.Iz toga su razloga mnoge swari postalesuvi$ne,nisu se mogle prodati, ali nisu bile ni za bacanje;daklesu dospjeleu Gregorovusobu.Thko isto posudaza pepeoi posudaza otpatkeiz kuhinje. Cim bi ne5topostalo suvi$no,gurnula bi ga dvorkinja, i to uvijek vrlo Zurno, u Gregorovu sobu..Gregorbi sreiom vidio samo taj predmet i ruku foja ga drli. Dvorkinja je moldaimala namjeru predmet opet uzeti kada bude imala vremenai prigode ili moddasveskupazgodimice baciti u smeie, ali su zapravostvari ostajaledaljetamo gdje ih je prvi put stavila,ako senije kroz njih provladioGregor i micao ih. U pofetku bi to radio zato jer je bio prisiljen- nije imao mjestaza kretanje- kasnijemu je to stvaralozadovoljswokoje je svevi5eraslo,premdabi, nakon tih pothvata, bio mrtav umoran i tuian, pa se satimanije micao s mjesta. Buduii da su podstanariponekadvederalikod kuie u zajednidkoj dnevnojsobi,ostalasu wata te sobetih vederizatvorena,ali seGregorlako odrekaootrraranjatih vrata,jer ni inadenije dostavederiiskoristio ni kada su bila otvorena,negoje, bezznanlaobitelji,leZaou najmradnijemkutu svojesobe. Jednomih je dvorkinja ostavilamalko otvorena,pa je tako bilo i kadasu podstanaridolli vederatii upalili wjedo. Sjeli su za stol, gdje su nekadajeli otac,mati i Gregor,razmotalisu salvetei uzrli nodevei vili ceu ruke. Zatimse na vratima pojavi majkas pliticom na kojoj je bilo meso,a odmah iza nje sestrasazdjelom visoko naslaganihkrumpira. Jelo sejako pu$ilo.Podstanarise nagnule nad zdjelepred njima, kao
PREOBRAZBA
35
da Zeleprvo provjeriti to jelo i doista jedan od njih koji je sjedio u sredini i, dini se,za ostaludvojicu bio autoritet, izrdzekomad mesajoj u zAjeh,ne mecuii ga u tanjur,jamadnozato daustanovije li dostaprhak, ne treba li ga moddawatiti u hrhinju. Bio je zadovoljan:majkai sestra, sretnosesmijedeii. koje su ga napetogLd"L, odahnu;5e Obit lJje pakjelau hfiinji. Ipak bi otac,prije odlaskau kuhinju' dolao u dnermusobr.r,nakloniosesamojednom, s kapomu ruci, i proletao oko stola.Podstanaribi ustaliwi odjednomi neJtomrljali u bradu.Kad bi ostali sami,jeli bi u potpr:noj Sutrji. Neobidno je Gregoru bilo da se, unatod raz,abiezvuk zubiju raznolikimSumovimakoji seduju Pti j.lrr' nePrestano kojimafvadrakaoda hocepokazatiGngoru da zajelo trebaimati zubei da najljepleb€zubedeljustiniita ne Pomazu.Imam ja apetita,rete u sebiGregot ali ne na te swari.Glekakoseti podstanarifuane,aja umiremod gladi! BaI kad je to bilo - Gregor seinaie nije mogao sjetiti da bi ikad za cijelo ovo vrijeme bio duo violinu - odjeknu zvuk toga glazbalaizk.u' bili zawlili vederu,onaj u sredini je ln'adto hinje ovamo. Podstanarisu 'u novine i dao po jedan list njth dvojici ostalih, Pasu senaslonfi, iitali i puiili. Kadaje violina podelasvirati, podesePozorno slu"{ati,ustadole i krenu$ena prstimau predsoblje,gdje su i ostali stisnuvli se u malom prostoru jedan uz drugog. Mora da su ih duli iz kuhinje, jer je otac doviknuo: "Smeta li gospodi sviranjemoZda)Ako je tako, odmah ie prestati".'Naprotir/', rete onaj srednji,"ne bi li gospodicaradijedolla u sobuk namai wirala ovdje,gdje bi joj bilo zgodmjei ugodnijel" "O, molim", rete otac kao da je sviradon. GospodasevratiSeu sobu i pridekale.Zatas dodeotac sastalkomza note)majka s notama i sestras violinom. Sestrasemimo dalana pripremanjenota i Sazbalaza sviranje, -dit lji nisu nikada prije izdavalisobe,pa su Premapodstanarima bili pretjeranouljudni i nisu se odvaZilisjestina svojamjestaza stolom: ot". t. nasloniona vrata staviv$idesnuruku izmedu dva gumba zakopdaneodore, majku je pak jedan podstanarponudio stolicom koju je sludajnobio staviodaljeod stola,paje ona sjelagdje sestolicazatekla,naime, dostapo strani,u kutu. /Sestra podnesvirati.Otac i majkapozomo su pratili, svakosa svoje , ! ,t *., pokete njezinihruku. Gregoraje svirkaprivukla, odvaZio se priii L malobVrive( jeglavombio u dnevnojsobi.On u posljednje wijemenije pokazivaoprevileobzirapremaukuianima,niti setome svomeodustanku od obzira puno dudio, iako se prije tim svojim obzirom prema njima ponosio.I(tome, bai je sadaimao vile radogada senikomene pokazuje' jerje zbogpra$ine,kojaje powe zaposjelanjegovusobu i prljala ga svega
,36
FRANZ KAFKA
pri njegovu najmanjem pokretu, bio sav nedist: iza sebe i oko sebe vukao je konce,dlake,ostatkehrane, ali je njegovararmodu$nost prema svemupostalaprevelikom.Nije seviie nekoliko puta na dan okretaona leda,da bi semogao brisatitrljanjem o tepitq kao $to je to prije radio. Unatod dinjenici$toje bio u takvu stanju,nije seustrudavaopriii jb3 malko na besprijekornodist pod dnevnesobe. IJostalom, na nj senitko nije obazirao.Obiteljje bila posveobuzeta svirkom.Podstanarisuu prvi mah sajali" s nrkamau diepovima"preblizu stalkuzanote,takoda sute notemogti i gldati" $toje sestrusigurno smetalq a onda su se povukli premaprozoru i, sagnudi glave,zapodjenuli p"l@*ni l:azgovor. Ostali su takq a otacih je zabrinutopromar:ao.Veoma sejasno vidjelo da su se razoiamli ponadav$ise da ie duti lijepo ili zabavnosviranje,cijeliim je koncertposao dosadani samosuiz uljudnosti dopuitali da senjime ometanjihov mir. Navlastitoje nadinkako su sva trojica tjerali cigaretni dim iz nosaili usta uvis ukazivao na veliku nervozu. Pa ipak, sestraje sviralatako lijepo! Lice je nagnulau stranu, qozo:no su i tuZno njeznipogledi i$li po redovima nota. Gregor pride jo$ malo naprijedi stavi glavu sasvimdo poda u nadi da ie joj uhvatiti pogled. 7.arje on Zivounl-akadaga g)azbaovoliko moZeganutil Bilo mu je kao da je otkrio put premaZudenojneznanojhrani. Odlutio je doprijeti do sestre,povuii je za suknju i tako joj obznaniti da bi sa svojom violinom trebaladoii u njegovu sobu, jer nitko od ovih ovdje ne cijeni njezinosviranjekao $to ga on cijeni! Neie je nikadavile pustiti iz svojesobe,to jest nikad je neie pustiti dok iivi, njegov ie mu grozni izgled prvi put biti od koristi, bit ie istodobno na svim vratima svojesobei prijeteii frktati. Ali on nete sestruni na $to si.liti,ona (e uza nj ostati dragovoljno,sjeditie do njegana kanapeu,spustitie uho do njega, a on ie joj povjeriti da je imao dwstu namjeru poslati je na visoku glazbenu$kolu i da je to mislio svima reii na minuli Bodii (Boiit. je v$da vei pro$aol),ne obaziruii seni na kakveprigovore,ali je u meduvremenudoJlo do ove nesreie.Poslijetoga pnopienja sestriie od ganuCagrunuti suze,a Gregorie sediii svedo njuina rarnenai poljubiti j. po rnonr,koji ona,otkakoide na posaq viie ne prekrivavrpcamani ovratnikom. "Gospodine Samsa!",vikne gospodin koji je bio u sredini ocu i pokaZemq ne dodajuii vi$e ni rijeti, kaZiprstomna Gregora, koji se polako kretao naprijed. Violina urnukne, taj se gospodin osmjehivao tresuii glavom u smjeru svojih prijatdja i ponovno gledao Gregora. Otac je smatrao vainijim smiriti gospodu nego tjerati Gregora, ali
PR-EOBRAZBA
37
gospda nisu bila uznemirena,dinilo seda ih Gregor viSezabavljanego violinskasvirka.Otac iurno krenek njima, raiiri ruke upucujuii ih tako u njihovu sobr:,a tijelom im poku$azaprijeditipogled na Gregora.Sada su se podstanaridoista malo naljutili, ali nije se znalo je li ljutnji uzrok odevoponalanjeili spoznaja,do koje su tek sadado5li, da u stanuimaju susjedakao $to je Gregor.Traiilr, su od ocaobjaJnjenje,podeli su i sami dizati ruke, dupkali su nemimo svoje brade i jedva su se dali natrag u svoju sobu. U medurrremenuje sestraprevladalaizbezumljenostkoja ju je bila zahvatilanakon naglo prekinute svirke.Violinu i gudalo koje je jo5 mlitavo drZalau rukama gledajuii u note kao da jo$ svira, predade majci u krilo naglo se trgnuvli. Majka j. p.k imala smetnje disanja, iestoko je hvataladah sjedeii jo3 na stolici, a sestraje otrdalau pokrajnju sobu, prema kojoj su sve brie i5li i podstanarqkoje je otac gurao. Vidjelo sekako pod spretnim sestrinimnrkamakrevetni pokrivadi i jastuci lete uvis, a ondaje zadass krevetimabilo sveu redu za podinak.Prije nego su gospodastigla do sobe, ona je bila s raspremanjemgotova i maknula se. Oca je opet uhvatila njegova tvrdoglavost, zaboravio je svakopoltovanje koje je svojirn podstanarimaipak dugovao. Gurao ih je i samoguraq a onda je na samim watima sobeglavni gospodinjako udario nogom po podu i tako zaustavio oca. "Izjavllujem", rede on, podigne ruku i potraii pogledom majku i sestru,"s obzirom na grozne prilike koje vladajuu ovome stanui u ovoj obitelji (tu je odludno pljucnuo na pod) sljedeie:dajem trenutadniotkaz svojesobe,a za danekoje sam u njoj proveo neiu varn naravnoniStaplatiti, $tovi$e:razmistt iu neiu li vastuiiti zbog 5tete,koju iu - vjerujte mi - wlo lako dokazati." Uiutio je i gledaopredasekao da ne$todeka.Doista sejavile i njegovadva prijateljarijedima:'T mi trenutadnootkazujemo."Zatim glavni podstanarzgrabi kvaku i veomasnaino zalupi vatima. Otac setegurajuii uputio prema svojoj stolici pipajuii rukama. Padne u stolicu. Cinilo sekao da seprotde jer ga pomalo hvata njegov redoviti vedernjidrijemeZ, ali je snaino kimanje njegove glave,koju nije imao na 5to nasloniti, pokazivaloda nipolto ne spava.Gregor je cijelo wrjeme tiho leiao na mjesnrgdje su ga podstanaribili ugledali. Razodaranjezbog neuspjehanjegovanaurna,a moZdai klonuie zbog dugotrajna gladovanjabijahu razlogom da mu je kreanje bilo nemoguie. Bojao se,jer je bio manje-viJesiguranda ie sevecu sljedeiem trenurku svesruJiti na njegovaleda,pa je to i dekao.Nije zadrhtaoni kadaje vioiina, koju je majkadrZalaprstima 5to sujoj setresli, pala'tznjedna krila i pritom proizvela zvuk koji je jako odjeknuo.
t38
FRANZ KAFKA
'Dogr roditelji", redesestrai udari zauvod Sakomo stol, "ovako dalje ne mode.Ako vi to ne uvidate,ja uvidam. Pred ovim monstrumom ne iT lim'lr;reti ime svogabrata, nego iu samo reii: moramo pokulati sve da ga serijelimo. Udinili smo sve5toje u ljudskoj moii da ga dri'imo na skrbi, da ga podnosimq pa mislim da nam nitko ne moZenimalo prigovoriti". "Ona ima tisuiu puta pravo", rele otac kao za sebe.Majka, koja joi uvijek nije mogla doii do daha,stavi n:ku pred usta i poine tupo ka3ljati, a u odimajoj je bio izraz kao da nije pri sebi. Sestrajoj Zumo pride i poduhvatijoj telo. Oca su sestrinerijedinavele na ozbiljnemisli uspraviosena sjedalui igraosewojom podvomidkomkavetereja,5bili na stolu, pom mdu tanjurimakoji su nakonpodstanarske gledajuii kadlto na tihoga Gregora. 'Moramo pokulati sveda ga serije3imo", redesestraizravno i samo ocu, jer majka zbog svogakailja nije mogla niita duti, "on Cevas ubiti oboje, vidim da je to na redu.Tko mora tako teJkoraditi, kao nastroje, ne mole joI i kod kuie rpjeti vjetnu muku. Ne mogu ni ja." I udari u tako jak pladda su joj suzeteklei na majdinolice, s kojegaih je nesvjesno brisala. ' 'Dijete", 'tto redeotac pun sucutii s naglalenimrazumijevanjern, bismo trebalinapravitil" U suprotnostis prijalnjom &nstinom, sestraslegneramenimau znak bespomoinostikojaju je obuzeladok je plakala. 'Kada bi on nasmogaorazumjeti3',reie otac napolaupitna tzraza aJ:. sestrakroz pladZestokozatreserukom u znakda o tome nemani govora. *Kada bi nason mogaorazumjetL',ponovi otaci sklopi odi u znakda je prihvatio sestrinostajalilteo nemoguinostisporazumijevanja s Gregoovako..." s njime. A rom, "tada bi moida bio mogui neki dogovor "On mora van", vikne sestra,"to je jedini naiin, ode!MoraI seosloboditi misli da je to Gregor.Sto smo u to toliko dugo vjerovali, nala je prava nesreia.Kako bi to mogao biti Gregor) Kada bi to doista bio Gregor, on bi davno uvidio da suZivot ljudi s takvom Zivotinjom nije mogui, pa bi sam dragovoljnooti3ao.Tadane bismo imali brata, ali bismo mogli dalje Zivjeti i dastitinjegovuuspomenu.A ovako nas ta iivotinja progoni, rastjerujenam podstanare,odito hoie cijeli stanza *Gledaj ode",krikne odsebeuzeti, a nasnatjeratida spavamona ulici." jednom sestra,"on opet podinje!" Njezin je strah bio posvenerazumljiv,
PREOBRAZBA
ali sestranapusti dak i majku, naprostose otrgne od majdinestolice, kao da bi radije Zrwovalamajku nego da ostaneu Gregorovoj blizini. ali gaje uzbudiPodeiurno iz;aoca,koji nije znao raz)ognjez'tnastraha, lo njezino ponalanje,pa je ustaoi podigao ruke pred sestromkao da je hoceza.itititi. Ali Gregoru nije ni na pamet palo da nekomeutjeruje strah, a najmanjesestri.On je samopodeos okretajem'kako bi sewatio u sobq ali je to gibanjeizgledaloneobidno:buduii da je bio jako slab,morao sepri te$komeokretanjuposluZitii glavom,koju je nekolikoPutadizao,a onda njomeudaraoo pod. Zaustavisei pogledaoko sebe.Cini seda su njegovi shvatilida su mu namjeredobre,ono je bio samodasovitistrah.Sadasu ga wi gledalisa$utnjomi tugom. Majka je leZalaispruZenihnogu, koje je stislajednu do druge,u naslonjadu,od iznemoglostisujoj seodi sklapale. Do nje su sjediliotac i sestra,koja je poloZilaruku na njegovrrrat. "Sadase moiAaopet smijemokretatil',pomisli Gregor i opet sedade na posao. Nije mogaopotisnuti d"htunl. od napora,a morao sekadlto i odmarati.IJostalom,nije ga nitko tjeraq bio je prepuitensamsebi' Kada je zavr$iosvoj obrtaj, odmah je podeoravno iii u svoju sobu. Zadudilo ga je kakoje ona dalekoi nije shvaiaoda je taj isti razmakprvi put preJaoa da nije ni primijetio. Buduii da se savrxredotodio na 5to brZe kretanje,nije takoreii ni primijetio da ga obitelj pritom nije ometala ni jednom jedinom rijetju, ni jednim jedinim uzvikom' Tekkad je vei bio nawatima svojesobe,okrenuoje premanjima glavq dodu{ene PotPuno' jer je osjetio kako mu sevrat kodi. Bilo kako bilo, vidio je da seiza njega ni$tanije promijenilo,samoje sestraustala.Njegov je posljednjipogled bio upuien majci, koja je vei posvezaspala. ii- t. naiao u svojoj sobi, wata su u najveioj Zurbi bila gurnuta' zaTo je iznenadaproizvelo buku, tvorena,zasunomosiguranai zakljudana. od koje seGregor prepao,Pa su mu noZicePostaleklecave'Bila je to sestra,ona je obavilate iurne radnje.Vei prije sebila uspravilai dekala, a onda selakim skokom vinula naprijed do wata. Gregor je uopie nije duo. Sestradobaci roditeljima: "Konadno!", okreiuii kljud u bravi. '?\ sadf upita seGregor gledajuii naokolo po tami. Brzo otkrije da ", seuopie ne moir micati. Nije setome dudio, bilo mu je dudnijei neprirodnije$tosetim tankim nodicamauopie dosadi mogaomicati'IJostalom, ugodno.Imao je dodule boloveu cijelom tijelu, ali osjecaosemanje-vi3e mu se dinilo da su posftrPnosve slabiji i slabiji i da ie posve proii. Gnjilu jabuku u svojim ledima i upaljenuokolinu oko nje, pokrivenu mekim slojempra5ine,sadaje jedvaosjeiao.Na svojuje obitelj mislio s
l4T
FRANZ KAFKA
PREOBRAZBA
ganuiem i ljubavlju. Potpuno seslagaosasestrinimmi3ljenjemda mora iideznuti, u tome je moiAa bio jo$ odludniji nego ona. U takrru stanju ispraznai miroljubivarazrniJljanja ostaoje svedok satna tornju nije otkucaotri sataujutro. Kadaje vani, ispredprozrlr )podelo razdanjivanje,jo$ je bio Ziv Thdamu bez njegovevolje spuzneglavadubokq alz norAwa mu tiho kreneslabposljednjidah. U ranoje juto doSladvorkinjai lupalaje zbog snagei Zurbesvim watima, premdasuje destomolili da to ne radi. Otkakoje do$la,nitko u cijelome stanunije mogaomimo spavati.\Uprilici svojegaredovitogkratkog posjetaGegonr,nije u prvi mah zaptzilaniita neobidno.Mislila je da on namjemoleii tako itngnva uwijedenobiie, jer mu je pripisivalarazum.Buduii daje u rukamasluUno imaladuga&u medu,dalassnx to da odmahs vraa Gregoramalo pc$kaklji.Kako nije bilo uspjeha,naljutila sei gurm:lamedom Gregoramalojade.Maknula ga je &k i s njegova mjesta"a da nije pokazaoni najmanjiotpor.Thdagaje pogledalaposvepoje odi, ispustilazviZzomo. Odmahje r:sanovilastvarnostanje,razrogadila je oworila'n:ataspavaiesobei glasno dut aliseu sobirujedugozadd:alanego viknulau amu: '?ogledajte,crknuoje, enogaleZi"potpunoje cr:knuo!" Brafi par Samsaseuspraviou krevetui dugo im je rebalo da wladaju strahod iznenadna dvorkinjinaulaska.Tekondaje shvationjuinu obavijest. Gospodini gospodaSamsasidolewaki sawoje straneu najveioj Zurbi s kreveta.Gospodin Samsaprebacideku preko leda, gospoda Samsa kreneu samojnoinoj kolulji; tako su uili u Gregorovusobu. U meduvremenuseotvoriJei wata dnevnesobe,u kojoj je Greta spavalanakon useljenjapodstanara.Bila je posveobudena,kao da uopie nije spavala,a na to je ukazivaloi njezino blijedo lice. 'Mrtavl", redegospodaSamsai upitno pogledadvorkinju, iako se i samamogla uvjeriti u to dak i bez posebneprovjere.*Mislim da jest'', rete dvorkinja i kao dokaz gurne Gregorovle5dobranou stranumedom. GospodaSamsaudini pokret kao da ie medu zaustaviti, ali nije to udinila. 't{o", rede gospodin Samsa,\ada moZemozahvaliti Bogu". PrekriZi se)a svetri ienskeslijedi3enjegovprimjer.Greta,koja nije micalap"gld s le$a,rcde:"Gledajte loko je mr$avDoisa vei dugo nije niStajeo. Sto sarnrru od hrane donosila,to isto sam nedirnuto i odnosila".Uistinu je Gregorovotijelo bilo sasvimplitko i suho, to su tek sadavidjeli, jer ga vi$e noZ,icenisu dizale uvis i jer nije bilo razloga da otklone pogled. 'Dodi, Greta,dasakk.nama", redegospodaSamsasasjetnimsmte5kom, a Gretakreneza roditeljima, ne propustiv3ijo5 jednom pogledati le3,prema spavaiojsobi. Dvorkinjazartoiwata i posveotvori prozrrr.
IJnatod ranim jutarnjim satimasvjeZije zrakve( dobio nelto mlakosti. Ba$je bio kraj odujka. Iz svojesobedodo3etri podstanarai pogledaleokolo 3toje s dorudkom: njih su u kuii zaboravili.'Gdje je dorutakl" upita onaj srednjidvorkinju mr$teii se.Ali ovastaviprst na ustai ZurnoSutkemahnegospodida dodu u Grrgorovu sobu. Do$li su i stajalis nrkamau diepovima svojih pomalo pohabanihkapua oko Gregorovalela u vei posvesvijedojsobi. Otvore se vrata spavaiesobe,pojavi se gospodin Samsau svojoj liweji grleii jednomnrkom Zenr:,drugomkierku. U otima irn je bilo nelto suza,Gretaje na trenutkeguralalice u odermn:ku. 'Napustite smjestamoj stan!", redegospodin Samsai pokaie na wata, dopustiv$ida Zenskeostanuuz njega."Kako to mislite)", redeonaj i nasmijeli sesladunjavo.Druga su srednjigospodinmalo zaprepa.{teno dvojica drZalaruke na ledima i trljala ih jednu uz drugu neprestano.Cinilo seda s veseljemodekujuvelikusvadr:,koja ie swliti povoljno za njih. 'Mislim todno tako kako samrekao", odgovori gospodin Samsai krene na sugovornikavodeii sa sobom i dvije pratilje. Taj je najprije Sutio i gledaou pod kao da teka da mu sestvari u glavi preustroje."Onda idemo", redei pogledagospodinaSamsukao da u iznenadnojponiznosti koja ga je obuzelatraLi i za tu odluku Samsinnovi pristanak.Gospodin Samsamu samo kratko kimne nekoliko puta zapanjenihotiju. Thdagospodinzaistaodmah krenedugim koracimau predsoblje,a za njim su odskakutalai oba prijatelja, kojima su se ruke bile smirile. Prislulkivali su, a sadasu sevaljdabojali da gospodin Samsane dode prije njih u predsobljei poremeti vezu izmedu njih i njihova voditelja. U predsobljusvatrojica uzmu Se5ires vjeialicei izvuku Stapoveiz tuljaka za$tapove,nijemosenaklonei izaduiz stana.Potaknut,kakosekasnijeposnrpigospodrnSamsazajedkazalqposveneutemeljenimnepovjerenjem, no s dvjemadamamana odmori$teispredstana.Naslonilisu sena ogradui gledalikako tri gospodina,doduJepol"kq ali bezzasajkivanja,silaze niz stube,na svakomekatu zbog stanovita"zavojastuba nestaju,a onda se nakon nekoliko dasakaopet pojavljuju. Sto su bili niZe,to je viSeobitelj Samsagubila zanimanjeza njth. Kadaim je odozdo do$aoususretpomoinik iz mesnicei mimoi$aoih penjuii seponosnouzastubes brentom mesana glavi, gospodinSamsai Zeneotidole s ogradei vratiSese kao s nekim olakdanjemu stan. Odludi3edanainji dan iskoristiti za odmor i Setnju.Ne samoda su taj prekidradazasluiili negoim je bio i neophodnopotreban.SjedoSeza stol i napisaletri ispridnice,gospodinSamsasvojemuravnateljstrm,gospoda
r
,-
I
t
FRANZ KAFKA
PREOBRAZBA
Samsaposlovodi koji je narudio posao u kuii, Grera svojemu 5efu. Dok su pisali, do3la je dvorkinja javiti da ide, jer je zavr}ila jutarnji posao. Njih troje su, ne diiuii glar,u, samo kimnuli, ali kada se dvorkinja nije udaljila, pogleda5eje ljutito. 'No|", upita gospodin Samsa.Dvorkinja je stajalana vratima i smijdila se,kao da cijeloj obitelji ima javiti neku veliku radost, aii je to spremna udiniti samo ako obitelj pokaZe zanimanje i bude puno pitala. Gotovo okomito nojevo perce na njezinu 3ediru plesalo je u svim pravcima, $to je gospodina Samsu cijelo vrijeme otkako je kod njih u sluibi jako smetalo. 'Dakle, 5ro zapravo hoietel,, upita gospoda Samsa,prema kojojje dvorkinja osjeiala najveie poltovanje. ..Da", odgovori dvorkinja, alizbogljubaznoga smije$ka nije u prvi mah mogl" drlj. govoriti, "3to se tide uklanjanja onoga tamo prijekq nemojre se nidta skrbiti, sveje u redu". Gospoda Samsai Greta nagnr,r.iese nad pisma kao da ie dalje pisati. Gospodin Samsa,koji je primijetio da se dvorkinja sprema sve detaljno ispridati, prekine je odludno ispruienom rukom. Buduii da nije smjela pridati, dvorkinja se sjeti da joj se jako Zuri, te odito uwijedeno rekne: 'Bog svima!", okrene se bijesno i izadeu stanauz strainu buku od zarraranjawata.
bujnu djevojku.Thdasu postali tidi i sporazumijevalisu sepogledima takoreii nesvjesno.Mislili su na to da dolazi wijeme kada bi joj trebalo naii valjanamuZa.I bilo im je kao da se njihovi novi snovi i njihovi destitinaumi potwduju kadaje nakon 5to je tramvaj do$aona odrediSte kierka prva ustalai protegmrlasvojemlado trjelo.
"Vederas ie dobiti otkat', rete gospodin Samsa, a ni Zena ni kii ne reko$e ni$ta, jer im se dinilo da im je dvorkinja poremetila tek stedeni mir. One ustado5e, krenuie k prozoru i tako ostado$e u zagrljaju. Gospodin Samsa se u svojoj srolici okenuo za njima i $utke ih promatrao neko vrijeme. Thda klikne: "Dodite vei jednom ovarno. Pustite konadno pro5lost. A imajte malo obzira i prema meni". Obje odmah poZure k njemu, stanu ga milovati, a onda 6rzo zavrle pisma. Tada sve troje zajedno izadoJe iz stana, 3to vei mjesecima nisu radrli, te krenu{e tramvajem inran gradau slobodnu prirodu. Sami su bili u kolima koje je obasjavalo toplo sunce. Raspravljali su naslonivli se udob'ngledi, no na sjedalima o izgledima za buduinost. Pokazalo se da ti kada ih se dobro promotri, nipo$to nisu lo5i, jer poslovi koje obavljaju, a o kojima dosad nisu medu sobom puno izmjenjivati miJljenja, spadaju u sasvim povoljne, a pogotovo puno obeiavaju za kasnije. Najveie trenutadno poboljlanje njihova obiteljskoga stanja lako ie se ostvariti prornjenom stana. IJzet ie manji i jeftiniji, ali bolje smje$ten i uopie praktidniji stan od ovoga sada$njeg$to ga je u svoje doba bio izabrao Gregor. Dok su tako razgovarali i promatrali svoju kierku, koja je postajala sve Zivahnijom, palo je gospodinu i gospodi Samsa gotovo u istome trenutku na pamet kako se ona u posljednje vrijeme, unatod cijeloj toj muci od koje su joj obrazi problijedjeli, rascvala u lijepu i
43
